Kako se riješiti ljeskotoča na prirodan način?

Ljeskotoč je najpoznatiji štetnik lijeske jer uzrokuje "crvljivost" i otpadanje plodova. Riječ je o insektu kornjašu iz porodice pipa kojeg nazivaju i lješnjakov surlaš, veličine 6-9 mm, crvenkastosmeđe boje, pokrivenom finim žutosivim dlačicama. Ima glavu produljenu prema naprijed (dugačko, usko i zakrivljeno rilo) na vrhu kojeg se nalazi usni ustroj. Pomoću rila duboko prodire u plodove. Ima jedno pokoljenje godišnje. Odrasli se insekti pojavljuju od početka maja do augusta. Ženke se prije odlaganja jaja dopunski hrane izgrizajući male rupice u lišću, a poglavito bušeći mlade tek zametnute plodove koji otpadaju. U stadiju rasta i "debljanja" plodova lijeske ženke pomoću rila pojedinačno odlažu jaja, tako da se ne vidi ubodno mjesto.

Larve izgrizaju jezgru lijeske

Nakon 5-9 dana iz odloženog jaja se razvija larva koja izgriza jezgru i puni plod izmetom. Bjelkaste je boje, s tamnijom glavom, bez nogu i naraste do 16 mm. Razvoj larve traje 25-32 dana. Napuštaju plodove kroz sitne rupice i spuštaju se na zemlju. U zemlji ispod lijeske se zapredaju u kokon, gdje prezimljuju. U proljeće se zakukulje i početkom maja se pojavljuju prvi odrasli kornjaši.

Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima ((Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora), posebno ako krajem maja i početkom juna bilježimo učestalo kišno razdoblje. U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50% uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Preporučuje se krajem maja ili početkom juna koristiti neki od bakarnih fungicida, pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP i Neoram WG.

Ljeskotoč simptomi - svaki zaraženi lješnjak probušen je malom rupom širine 1-2 mm, a ljuska je prazna. Uzročnik tog stanja je ljeskotoč (Balaninus nucum) koji u mladi plod polaže jaje. Larva se hrani mesom lješnjaka, a ljuska postaje sve tvrđa. Izlazi iz ploda kako bi se razvila u kukuljicu, i to tako da probuši ljusku i padne na tlo.

Liječenje - insekticidi su neučinkoviti zbog tvrdih ljuski lješnjaka. No budući da se larve razvijaju u kukuljice u tlu i to na dubini od samo nekoliko centimetara, dubokim prekopavanjem oko baza zaraženog stabla zakopat ćete ih dublje i uništiti.

Mjere suzbijanja štetnika

Borbu protiv ljeskotoča trebamo intenzivno voditi od početka maja pa sve do kraja juna. Od preparata treba upotrebljavati: Baturad, kalijev sapun i macerat ljute paprike. Macerat ljute paprike: Koriste se ljute feferon paprike koje imaju veliki ljutinu ili koje su bogate dušikom i uljem kao i kapsicinom (alkaloidom).

Priprema macerata od paprike
Količina: 200g suhog macerata na 100 lit vode.
Upotreba: direktno na biljke sve vrijeme u vegetaciji bilo prskanjem ili nanošenjem suhog macerata.

Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicida na bazi bakra (Champion tekući, Bordoška juha) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta (do 0,2% koncentracije bakra i krajem jeseni sa punom dozom bakra).

Rok prskanja: sredina maja - kalijev sapun, krajem maja, početkom juna - kalijev sapun, macerat ljute paprike, feromoni; juni Eko rast i bio mit, Sumporne.

Za suvremenu proizvodnju lješnjaka potrebne su sorte sa sljedećim svojstvima: da obilno i redovito rađaju, da rano prorode, da im je dobra kvaliteta plodova, da plodovi lagano ispadaju iz omotača kako bi se mogla mehanizirati berba i sniziti troškovi proizvodnje, da su otporne prema bolestima i štetnicima, da su bujnog rasta i da su im krošnje dobro razgranate, da im muške i ženske inflorescense cvatu u isto vrijeme (homogamija), da su bar dijelom autofertilne ili dobro interfertilne.

Bolesti lijeske i kako ih suzbiti

Najčešće bolesti koje se javljaju na lijeski su:

• pepelnica
• bakterijska palež
• bakterijski rak

Na lijeski mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.

Sorte lijeske su praktično autosterilne pa se ne mogu oploditi vlastitim polenom. Posebno važno svojstvo je kasnija cvatnja i otpornost cvatova prema niskim temperaturama, odnosno mrazevima. Plodovi trebaju biti što je moguće ujednačenijeg oblika, dobro ispunjeni jezgrom i sa što manje praznih ili "gluhih" ljuski i zakržljalih jezgri.

Za prehrambenu industriju potrebni su plodovi sitnijeg i srednje velikog, okruglog do ovalnog oblika, srednje tanke do tanke ljuske s velikim randmanom jezgre. Aroma i okus jezgre imaju posebno značenje, tj. organoleptička svojstva. Industrija traži da su jezgre pravilnog oblika i da im se sjemenke ovojnica pri prženju lagano odvajaju. Za proizvodnju plodova koji su namjenjeni za proizvodnju u svježem stanju, voćne salate, svježi i prženi lješnjaci, prednost imaju sorte s velikim plodovima, te atraktivnija oblika i boje ljuske.

Foto: SteveMcBill/Bigstockphoto