Plamenjača paradajza, krompira i patlidžana je oboljenje koje se javlja svake godine i u potpunosti može uništiti usjev.
Plamenjača krompira i paradajza je najštetnije oboljenje krompira, paradajza i plavog patlidžana. Prouzrokovač ovog oboljenja je gljivica Phytophthora infestans.
Simptomi oboljenja javljaju se na svim djelovim biljke: stabljici, listu, plodu i na krtolama krompira. Biljke paradajza i patlidžana mogu biti zaražene već kao rasad. Na otvorenom simptomi se pojavljuju od maja do septembra, ali pošto je razvoj ove gljivice u zavisnosti od temperature i vlage, pojedinih godina, kada je nedovoljno padavina i sa izrazitom sušom, pojava bolesti može izostati.
Prvi simptomi se javljaju na donjem lišću u vidu nepravilnih, vodenastih pjega. Ukoliko je vrijeme dovoljno vlažno pjege se brzo šire i zahvataju veću površinu lista. S naličja lista javlja se bjeličasta prevlaka na ivici pjege. Kada su uslovi za razvoj gljivice optimalni bolest se veoma brzo širi i zahvata cijelu biljku. Biljke postaju nekrotične, trule, karakterističnog su mirisa i imaju izgled kao da ih je neko prelio vrelom vodom.
Krtole krompira takođe mogu biti zaražene. Plamenjača se sa lista prenosi na krtole, ali i obratno. Infekcija krtola se ostvaruje kišom ili prilikom vađenja krtola. Na površini krtola uočavaju se tamne pjege koje su malo udubljene na površini. Zaražene krtole u skladištu trule, ako prežive postaju izvor zaraze za sljedeću godinu.
Na paradajzu simptomi se javljaju na listu, stablu, granama, zelenim i zrelim plodovima. Simptomi se ispoljavaju na isti način kao i na krompiru. Ukoliko je zaražena stabljika, biljni dijelovi iznad se suše. Na plodovima se javljaju tamnije pjege koje se postepeno povećavaju dok ne zahvate cijeli plod. Na njima se, u optimalnim uslovima, može javiti micelijska bijela prevlaka.
Gljivica prezimljava u formi micelije na zaraženim krtolama u skladištima, na krtolama zaostalim u polju.
Da bi se simptomi plamenjače pojavili treba da su ispunjeni uslovi:
Da bi zaštitili usjev od plamenjače, potrebno je učiniti sljedeće:
1l mlijeka se razrijedi sa 10l vode. Ovako pripremljen preparat se mora odmah upotrijebiti. Ukoliko se koristi pasterizovano mlijeko količina vode se može smanjiti do najmanje 5l. Umjesto mlijeka može se koristiti jogurt ili kefir. 1l jogurta se razrijedi sa 10l vode. Može se koristiti i surutka.
U 2l vode dodati 2 kašike sode bikarbone, nekoliko kapi biljnog ulja i nekoliko kapi tečnog deterdženta.
500g lukovine potopiti u 10l vode i ostaviti oko 10 dana da fermentiše. Dužina fermentacije zavisi od temperature. Nakon što se prestane javljati pjena, procijediti taj rastvor i razrijediti sa vodom u omjeru 1:10. Mogu se pripremati i razni drugi preparati kao npr. cimet rastvoren u vodi. Saditi biljke koje su dobri susjedi paradajzu i krompiru i koji ih štite kao što su: bosiljak, hren, kadifica.
Foto: Jovana Vuković
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica