• Grah poljak
  • 14.12.2018. 08:00

Grah poljak: Slučajno nađeni kilogram sjemena sačuvao od nestanka autohtoni hercegovački grah

Zrna različite boje i veličine već na prvi pogled odvajaju grah poljak od ostalih mahunarki. Oni koji ga probaju, kažu da ga razlikuje i ukus. Izuzetno je bogat proteinima, dobar regulator šećera u krvi, a od njega su stari Trebinjci pravili i napitak sličan kafi.

Foto: Arhiva Slow Food Conviviuma Trebinje
  • 1.258
  • 225
  • 1

Do prije petnaestak godina graha poljaka su se u Trebinju sjećali samo stariji. Sjećali, ne i proizvodili. Mahunarku koja je bila nezaobilazna na trpezama polako su potisnule nove sorte. Na prostranim ravnicama Petrovog i Popovog polja nje nije bilo već od sredine 20 vijeka. Ipak, pola vijeka nakon što je skoro nestala, opet se vraća na njive i na trpeze.

Zahvaljujući sačuvanom kilogramu sjemena, pronađenom kod jedne starice u Petrovom polju, ali i velikim naporima Slow Food zajednice grah poljak polako postaje adut Trebinja, kad je riječ o gastro turizmu.

"Grahu poljaku se desilo isto što i mnogim drugim starim sortama povrća i voća. Sa raznih strana svijeta stizala su nova sjemena, koja su uglavnom davala veći rod, a po pravilu su imala slabiji kvalitet i ukus. Poljoprivrednici su se češće za njih opredjeljivali zbog većih prinosa, ipak, svjesni kvaliteta starih sorti određene količine su čuvali i proizvodili za sebe. Italijani su 2006. godine u okviru projekta koji je fininsirala Vlada Italije, a koji se sprovodio pod okriljem Slow Food zajednice tražili upravo takve ugrožene sorte. U Zgonjevu, u Petrovom polju, kod jedne starice našli su sačuvano sjeme graha poljaka u jednoj tegli i zainteresovali se za njega", objašnjava Gordana Radovanović iz Slow Food Conviviuma Trebinje.

U ovu priču uključila se i Poljoprivredna zadruga Petrovo polje. Nekoliko godina proizvođači su samo reprodukovali sjeme, bez mogućnosti da ono što su uložili, ali i svoj rad i trud naplate. Kad su obezbijeđene značajnije količine počeli su da proizvode za tržište.

Veća cijena, ali i više uloženog rada

U Slow Food Conviviumu Trebinje kažu da nemaju saradnju sa svim proizvođačima, ali ističu podatak da grah poljak u Trebinju proizvodi do 15-ak porodica i da uglavnom sve uspiju prodati. Jovo Runjevac je u ovoj priči od početka.  Dunum zemljišta je i ove godine zasadio grahom poljakom.

"Nešto roda ostavim za sebe, nešto poklonim a ostatak prodam. Kupci se sami javljaju. Sada je cijena 10 KM, nekad je bila čak 20 evra. Ranije su ga Italijani tražili više", priča Runjevac.
Grah poljak ne traži zemljište većeg kvaliteta. U Petrovom polju gdje odlično uspijeva ima dosta pjeskulje kaže naš sagovornik. Ipak traži mnogo više rada. 

Grah poljak ne traži zemljište većeg kvaliteta

"Sije se bez ikakvih mašina, ručno, a i čupanje je problem. Samo rano ujutru može da se čupa i to se radi kao što se radilo prije dvjesta godina. Njegova mahunarka već u junu bude krta, a da se se ne bi lomila i gubila zrna, sve se radi ručno", kaže Runjevac.

Izuzetna nutritivna vrijednost i regulacija šećera u krvi

Specifičnost graha poljaka je izuzetna nutritivna vrijednost. Analiza rađena 2010. godine je pokazala da sadrži 27 odsto proteina, osim toga, ukazuje i na dobar balans drugih sastojaka koji upućuje da je riječ o izuzetno vrijednoj mahunarki.

"Naše prehrambene navike ukazuju da najviše proteina konzumiramo preko mesa. S druge strane, sve više podataka Organizacije Ujedinjenih nacija za prehranu i poljoprivredu (FAO ) ukazuje da uzgoj stoke na intezivan način, na farmama sa velikim brojem grla, uzrokuje veliki procenat štetnih gasova. Dugoročno gledano, grahorice se nameću kao alternativna mesu, kad je riječ o unosu proteina", objašnjava Gordana Radovanović.

Specifičnost graha poljaka je i što se od njega pravi napitak sličan kafi. Upravo on je dobar regulator šećera u krvi.

Turisti žele da dođu u Trebinje zbog graha poljaka

Grah poljak se nalazi  u katalogu Svjetska riznica okusa, zajedno sa prehrambenim proizvodima i sortama voća i povrća za koje se smatra da izumiru ili se njihova proizvodnja zadržala u kućnoj radinosti, daleko od komercijalizacije. Na njihovoj promociji i očuvanju radi Slow Food organizacija. Upravo zahvaljujući tome grah poljak je prepoznat kao jedna od specifičnosti u gastro ponudi Trebinja.

"Slow Food zajednica je prava marketinška mašina. Ko je u toj mreži ima ogroman marketing, ne samo za proizvode već i teritorije iz kojih oni dolaze. Dešavalo se da nam se obraćaju turističke agencije koje žele da dovedu turiste zbog graha poljaka", priča Radovanović.

Ko pojede jedan tanjir čorbe od graha poljaka traži i drugi

Jela od graha poljaka predstavljena su na brojnim manifestacijama koje se organizuju pod pokroviteljstvom Slow Food zajednice. Priliku da se uvjere u dobar ukus ove mahunarke imali su tako brojni stranci.

Ovim su grahom naročito oduševljeni Italiijani

"Ko pojede jedan tanjir traži i drugi, i treći. Naročito su oduševljeni Italijani, vjerovatno zato što imamo jako slične prehrambene navike. Osim čorbe, od graha poljaka se prave i salate. Mogu se praviti i namazi. Njegov osnovni ukus je dosta neutralan pa je zahvalan za dodatak raznih začina", kaže naša sagovornica.

U promociji ove zaboravljene sorte, svakako su pomogla i poznata imena iz svijata kulinarstva.Tako je prošle godine jela od graha poljaka pripremao i popularni gastronomad, Lepi Brka, a često ga sprema i Nihad Mameledžija, poznati BiH chef.

Za dobijanje oznake geografskog porijekla potrebni pisani tragovi

Kad Slow Food organizacija  indetifikuje neki proizvod i kad postoji dobro organizovana grupa proizvođača onda se pravi projekat kojem nije jedini cilj da se neko sjeme reprodukuje i očuva već i da se radi na standardizaciji proizvodnje i pakovanja. Takav projekat je već rađen za sir iz mijeha. Kad je riječ o grahu poljaku, u Slow Food Conviviumu Trebinje kažu da nisu sigurni koji su naredni koraci.

Nemaju struje, ali sir unaprijed prodaju

"Za grah poljak nemamo pisane tragove koji bi potvdili od kada se on uzgaja na ovom području, a to je jedan od uslova da bi se određeni proizvodi mogli sertifikovati kao nešto što ima geografsko porijeklo. Teba ispitati da li se može naći više izvora koji bi bili sigurni dokazi. Za Slow Food katalog je dovoljno da postoji kolektivno pamćenje  da se negdje nešto proizvodilo", objašnjava Radovanović.


Fotoprilog


Tagovi

Grah poljak Trebinje Autohtona mahunarka Goradana Radovanović Slow Food Convivium Trebinje Hercegovački grah


Autorica

Marija Manojlović

Marija Manojlović

Diplomirana novinarka sa višegodišnjim iskustvom rada u medijima. Ljubiteljica prirode i svega što ima veze sa selom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi