Fahir Hasanić: Uzgoj gljiva ima dobru perspektivu u našoj zemlji

Fahir Hasanić iz Šija kod Tešnja, prije šesnaest godina odlučio se na uzgoj gljiva šampinjona, a danas važi za jednog od najvećih proizvođača ove vrste na području Bosne i Hercegovine. Sa njim smo razgovarali o tome šta ga je nadahnulo da se okrene baš ovom sektoru poljoprivrede.

Uzgoj na površini od 10.500 metara kvadratnih

"Nakon što sam napustio vojnu službu, odlučio sam se da pokrenem vlastiti biznis. Imao sam neko predznanje o uzgoju šampinjona, kao i prazan prvi sprat kuće u koji sam smjestio gljivarnik. Najviše me je inspirisalo to što gljivarstvo nije bilo rasprostranjeno na području naše zemlje pa sam tu vidio svoju šansu", priča Hasanić za Agroklub, dodajući da iako je djelovalo kao veliki izazov, odlučio je uložiti sredstva i pokušati uzgajati šampinjone.

To mu je uspjelo pa je kasnije proširio proizvodnju u plastenike površine 400 metara kvadratnih, a sad ih uzgaja na dodatnih 10.500 kvadrata.

Porodično preduzeće "Bio - Šamp doo" danas zapošljava 130 radnika, a prvobitnu djelatnost uzgoja šampinjona usmjerili su i na bukovače i zlatni šampinjon, te uvoz repromaterijala potrebnog za ovu proizvodnju. Godišnje proizvedu 1.200 tona šampinjona, 45 t bukovače i tri tone shiitake gljiva.

Uzgajaju i shiitake gljive

Jedini su registrovani i certificirani proizvođači skupe i cijenjene shiitake u našoj zemlji. Shiitake ili japanska gljiva  sadrži dosta minerala (kalijum, kalcijum, gvožđe, fosfor, magnezijum), mnoštvo vitamina B grupe (B1, B2, B3, B5, B6, B11, B12), amino kiseline i biljna vlakna.

Zbog svojih izuzetnih ljekovitih svojstava, one su veoma cijenjene u drevnoj kineskoj medicini. Na Dalekom istoku vlada mišljenje da shiitake štite organizam od raznih degenerativnih bolesti, sprječavaju niz organskih poremećaja, uništavaju stanice raka, pročišćavaju tijelo od štetnih materija, daju energiju i podižu nivo vitalnosti organizma.

Najveći problem - neregistrovani proizvođači

"Ove godine imali smo ograničen uzgoj shiitake gljiva. Zbog korona virusa restorani ne rade u punom kapacitetu pa je i potražnja bila slabija. Ova vrsta je egzotična i skuplja nego šampinjoni i bukovača, smatra se luksuzom. Iako su vremena teška, mi smo zadovoljni količinom koju uzgojimo i prodamo", objašnjava naš sagovornik.

Dodaje da najveći problem proizvođačima gljiva predstavljaju uzgajivači koji nisu registrovani, odnosno, rade "na crno". Oni kao firma koja zapošljava 130 radnika, ispunjavaju sve obaveze prema državi. Poštuju sve standarde za proizvodnju hrane. Posjeduju i HACCP, ISO 9001:2008 i GLOBAL GAP certifikate. Sve to iziskuje velike troškove, koje proizvođači "na crno" nemaju pa je samim tim potrebno više truda i ulaganja da bi posao išao kako treba.

Svoje proizvode plasiraju u cijeloj Bosni i Hercegovini, a osim u manjim radnjama moguće ih je naći i u svim većim tržnim centrima u našoj zemlji.