• Ekološka poljoprivreda
  • 25.03.2021. 16:10

Ekobonovi, eko hrana u kantinama i školama - dio su Akcijskog plana EK

Europska komisija predlaže 23 mjere usmjerene na tri aspekta: poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti, a sve kako bi se osigurao uravnotežen rast sektora ekološke proizvodnje.

Foto: Depositphotos/Wirestock
  • 34
  • 5
  • 0

Europska komisija je danas predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje kojim se želi do 2030. dostići 25 posto poljoprivrednih površina namijenjenih ovoj vrsti uzgoja te znatno povećati takvu proizvodnju u akvakulturi.

U svom priopćenju pojašnjavaju kako se površine pod ekološkim usjevima odlikuju s 30 posto više bioraznolikosti, tako uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, farmeri imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije. Napominju kako je ovaj plan u skladu s Europskim zelenim planom, strategijom "Od polja do stola" i onom za bioraznolikost.

Planirani su i odgovarajući alati, a EK predlaže 23 mjere usmjerene na tri aspekta: poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti, a sve kako bi se osigurao uravnotežen rast sektora.

Komisija potiče države članice da razviju nacionalne akcijske planove kako bi povećale svoj udio u toj vrsti poljoprivrede. Ističu kako postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu udjela poljoprivrednih površina koje su trenutačno namijenjene ovom uzgoju, i to u rasponu od 0,5 do više od 25 posto. 

Promicanje potrošnje

Sve veća potrošnja ove vrste proizvoda bit će ključna za poticanje poljoprivrednika na prelazak na takav uzgoj, a time i povećanje njihove profitabilnosti i otpornosti. Mjere koje bi trebale pomoći su informiranje i komuniciranje o njima, promicanje potrošnje, a posebno u kantinama javnom nabavom te povećanje distribucije u okviru programa EU-a u školama. 

Mjere su usmjerene i na, primjerice, sprečavanje prijevara, povećanje povjerenja potrošača i poboljšanje sljedivosti. Važnu ulogu može imati i privatni sektor koji, navode, može nagraditi zaposlenike "ekobonovima" koji se mogu upotrijebiti za kupnju ekološke hrane.

Povećanje proizvodnje

Trenutačno je oko 8,5 posto poljoprivrednih površina u Uniji namijenjeno ekološkom uzgoju, a trendovi pokazuju da će uz sadašnju stopu rasta taj udio do 2030. iznositi 15 - 18 posto. Trenutačno se otprilike 1,8 posto (7,5 milijardi eura) proračuna ZPP-a upotrebljava za potporu toj proizvodnji. Budući ZPP uključivat će "programe za ekologiju" koji će se financirati iz proračuna, u vrijednosti od 38 - 58 milijardi eura za razdoblje 2023. - 2027., ovisno o ishodu pregovora. 

Osim ZPP-a, ključni alati uključuju organizaciju informativnih događanja i umrežavanje radi razmjene primjera dobre prakse, certificiranje za skupine poljoprivrednika umjesto za pojedince, istraživanje i inovacije, primjenu lanaca blokova (blockchain, nap.a.) i drugih tehnologija za poboljšanje sljedivosti, povećanje transparentnosti tržišta, jačanje lokalnih i malih prerađivačkih pogona, potporu organizaciji prehrambenog lanca i poboljšanje prehrane životinja.

Kako bi podigla razinu osviještenosti, Komisija će organizirati dan u godini posvećen eko proizvodima EU-a i dodjelu nagrada za subjekte u prehrambenom lancu kojima se priznaje izvrsnost u svim njegovim fazama. Komisija će također poticati razvoj mreža eko turizma u okviru "bioregija" - područja na kojima poljoprivrednici, građani, turistički subjekti, udruge i javna tijela surađuju na održivom upravljanju lokalnim resursima, vodeći se ekološkim načelima i praksom.

Kada je riječ o akvakulturi, u Akcijskom se planu navodi da je ova vrsta proizvodnje i dalje relativno nov sektor, ali da ima znatan potencijal za rast, što će se također poticati novim smjernicama EU-a.

Poboljšanje održivosti

Naposljetku, cilj je dodatno poboljšati održivost ekološke poljoprivrede. Da bi se to postiglo, mjere će biti usmjerene na poboljšanje dobrobiti životinja, osiguravanje dostupnosti organskog sjemena, smanjenje ugljičnog otiska sektora i smanjenje uporabe plastike, vode i energije na najmanju moguću mjeru.

Komisija također namjerava povećati udio istraživanja i inovacija za što će izdvojiti najmanje 30 % proračuna.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, izjavio je kako je poljoprivreda jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti, koji je pak velika prijetnja istoj toj poljoprivredi. "Hitno moramo uspostaviti ravnotežu u svojem odnosu s prirodom. To nije problem samo poljoprivrednika, već svih sudionika u prehrambenom lancu. Što više površina posvetimo ekološkom uzgoju, bolje ćemo zaštititi bioraznolikost na tim, ali i na okolnim područjima", zaključio je. 

Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski ističe kako je ovaj sektor prepoznat zbog svoje održive prakse i uporabe resursa, zbog čega ima središnju ulogu u postizanju ciljeva zelenog plana. "Uporište planu pružit će Zajednička poljoprivredna politika, istraživanja i inovacije, kao i bliska suradnja s ključnim akterima na razini Unije te na nacionalnoj i lokalnoj razini."


Tagovi

Akcijski plan Europska komisija Frans Timmermans Eko proizvodi Ekobonovi Mjere Rast Ekološka poljoprivreda


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.