AgroKlub.ba

\

Eko proizvodnja

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Eko proizvodnja » Dezinfekcija plastenika - uspješna proizvodnja

Dezinfekcija plastenika - uspješna proizvodnja

Plastenička proizvodnja

Dezinfekcija plastenika - uspješna proizvodnja

Datum: 27.12.2016. 08:00

Kategorija:

Eko proizvodnja

Uspjeh plasteničke proizvodnje u velikoj mjeri zavisi od higijenskih uslova koji vladaju u plasteniku. Plastenik je potrebno redovno čistiti, uklanjati biljne ostatke kako bi spriječili širenje bolesti i štetočina.

Kako bi se obezbjedio dobar urod ili proizvodnja kvalitetnih presadnica u plasteniku potrebno je da se redovno održava higijena plastenika, a nakon svakog ciklusa proizvodnje plastenik je potrebno očistiti i dezinfikovati. Obično se dezinfekcija obavlja tokom jeseni ili u rano proljeće.

U plastenicima i drugim zatvorenim uslovima stvaramo optimalne uslove za razvoj biljaka, ali istovremeno visoka temperatura i vlažnost omogućavaju razvoj prouzrokovača oboljenja i nesmetan razvoj štetočina koji mogu u potpunosti da unište naš rad. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pažnju plasteniku, opremi u plasteniku, zemljištu i oruđu koje koristima za rad u plasteniku.

Uklanjanje biljnih ostataka

Nakon svakog proizvodnog ciklusa važno je ukloniti biljne ostatke iz plastenika i plastenik dobro očistiti. Uklonjene biljne ostatke možemo kompostirati i na taj način dobiti đubrivo za sljedeće sezone ukoliko biljke nisu bile izložene jakoj zarazi ili napadu štetočina. Uklanjaju se stabljike i lišće, špage za vezanje, crijeva za zalijevanje u zavisnosti od tipa sistema za zalijevanje. Okviri i folije se čiste, a način čišćenja zavisi od kojeg materijala su izrađeni. Pranje se može obaviti toplom vodom ili vodom sa sodom bikarbonom. Pranje plastenika obaviti sa mekim spužvama, jutom ili četkama.

Jedan dio poljoprivrednih proizvođača svake godine uklanja površinski dio zemljišta debljine 5 do 10 cm i dodaje novi sloj zemljišta. Ovo je veoma skup postupak. Kod proizvodnje povrća u plastenicima potrebno je poštovati plodored kako ne bi došlo do nagomilavanja štetočina i prouzrokovača oboljenja. Zbog toga se može iskoristiti pažljivo planiranje rotacije usjeva u nekoliko plastenika što zavisi od broja plastenika.

U malim plastenicima moguće je krajem zime, kada se snijeg počne topiti, unijeti snijeg u plastenik. Ovaj snijeg će sniziti temperaturu zemljišta u plasteniku, snabdjeti ga sa dovoljno vlage i negativno djelovati na većinu prourokovača oboljenja i štetočina. Snijeg koji se unosi u plastenik treba biti čist.

Zemljište se može dezinfikovati zalijevanjem vrelom vodom, pomoću sunčeve svjetlosti ili dejstvom pare. Kod sterilizacije parom zemljište se zagrijava tokom pola sata na temperaturu od 70ºC. Polietilenskim folijama prekriva se zemljište koje upijaju sunčevu svjetlost i zagrijavaju zemljište.

Dezinfekcija sumporom i modrom galicom

Unutrašnjost plastenika se može dezinfikovati sumporom ili plavim kamenom (modrom galicom). Kod dezinfekcije sumporom za dezinfekciju 1m³ potrebno je utrošiti 10 do 20g sumpora, maksimalno 30g. Sagorjevanjem sumpora nastaje sumpordioksid. Ovaj postupak se provodi pri temperaturi vazduha iznad 12ºC. Dezinfekcija sumporom se obavi tokom 24h, to je minimalan period dezinfekcije, i u tom periodu se ne ulazi u plastenik. Proizvođači plastenik ostavljaju 4 do 5 dana zatvoren i tek nakon toga otvaraju plastenik da se prozrači.

Kada se sumporne trake zapale potrebno je brzo napustiti plastenik i dobro ga zatvoriti. Na plasteniku je potrebno zatvoriti sve otvore. Kod rukovanja sumpordioksidom potrebno se zaštiti, a dezinfekciju vršiti tokom jeseni ili zime da ne bi došlo do neželjenih efekata na gajenim biljkama kod dezinfekcije tokom proljeća.

Modru galicu koristimo kod dezinfekcije drvene konstrukcije. Ne korisititi je za dezinfekciju armature od metala pošto je nagriza. U 100l vode rastvori se 5kg modre galice.

Kod dezinfekcije plastenika bakarnim preparatima potrebno je zaštiti okvire ukoliko su od metala kako ne bi došlo do korozije. Dezinfekcija se može vršiti i kalijum permanganatom.

Sav alat koji se koristi u plasteniku tokom zime potrebno je očistiti, pripremiti za novu sezonu (naoštriti), dobro oprati vrelom vodom ili premazati alkoholom. Dezinfekcija alata i pribora može se uraditi i potapanjem alata u 10% rastvor sode ili 5% rastvor modre galice.

Sva odjeća i obuća trebaju redovno da se peru. U plasteniku se ne treba pušiti, jer je duvan prenosnik mnogih virusnih oboljenja biljaka. Okolo plastenika ne smije biti otpada, uklanjati korov i saditi biljke koje svojim mirisom i materijama koje luče tjeraju štetočine i umanjuju vitalnost prourokovača oboljenja.

Plastenik nije skladište i ne treba ga koristiti za tu namjenu.

Dezinfekcija plastenika sa višegodišnjim zasadom

Kod gajenja kultura koje brzo završavaju svoj proizvodni ciklus uklanjanje biljnih ostataka vrši se nakon poslednje berbe. Najčešće se čišćenje biljnih ostataka vrši tokom jeseni i ranog proljeća. Kod kultura koje su višegodišnje dezinfekciji treba pristupiti na drugačiji način. U ovom slučaju čišćenje i dezinfekciju treba obaviti u periodu mirovanja gajene kulture. Radove treba izvesti nakon berbe, rezidbe i početkom mirovanja ili na kraju perioda mirovanja, prije kretanja vegetacije.

Sve osušene i odrezane dijelove ukloniti iz plastenika. Dobro očistiti i oprati armaturu plastenika, foliju plastenika, opremu, armaturu koja služi za vezivanje zasada i sav alat. Provesti adekvatnu zaštitu biljaka.

Što se tiče đubrenja plastenika zemljište se đubri zrelim kompostom ili stajnjakom.

Foto: Bigstockphoto/vladteodor

Broj pregleda članka: 6208; Uspješnost članka: 566.4

Tagovi: Plastenik, Plastenička proizvodnja, Dezinfekcija plastenika

Ključne riječi članka: dezinfekcija, plastenika, uspjesna, proizvodnja, plastenika, potrebno, plastenik, plasteniku, tokom, dezinfekcija, zemljište, oboljenja, dezinfekcije, dezinfekciju, dobro, vodom, snijeg, sumporom, štetočina, očistiti, plastenicima, jeseni, dezinfikovati, razvoj, mirovanja, došlo, način, biljnih, obaviti, biljaka, zemljišta, ostataka, biljnih ostataka, tokom jeseni, biljnih ostataka vrši, uklanjanje biljnih ostataka


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.