Awassi ovca

Awassi ovca

Avasi je masnorepa pasmina ovaca koja se uzgaja na području Izraela, Sirije, Libanona, Iraka, Irana, Turske i Saudijske Arabije. Nastala je u specifičnim klimatskim i vegetacijskim uvjetima pustinje i polupustinje. Ime je dobila po beduinskom plemenu Avasi s područja rijeke Eufrat. To je stara pasmina Bliskog istoka koja izvorno pripada skupini ovaca kombinovanih proizvodnih osobina (mlijeko, meso, vuna i loj), vrlo snažne konstitucije, izražene otpornosti, prilagodljivosti i skromnosti. Avasi se koristi za proizvodnju mlijeka (Izrael), za meso (većinom u arapskom svijetu) ili za dvojaku proizvodnju (meso i mlijeko). Ova pasmina je stara oko 5000 godina pa je u početku mliječnost ove pasmine bila oko 60 litara mlijeka po laktaciji. U Izraelu je sredinom prošlog stoljeća počeo sistemski selekcijski rad u cilju formiranja mliječnog tipa avasija. Tako da danas visokomliječne avasi ovce proizvode oko 500 litara mlijeka, a pojedina grla i znatno više. Laktacija im traje od 200 do 250 dana, rijetko i duže, do 270 dana. Zahvaljujući izvrsnoj proizvodnji mlijeka ta se pasmina dosta izvozi, pa je danas ima na svim kontinentima. Prednji dio trupa nešto je niži od stražnjeg tako da se leđna linija penje idući od glave prema repu, a zatim ponovno pada. Odlika pasmine je neobičan rep koji je širok u korijenu, gdje sva grla bez obzira na spol, odlažu određene količine loja. Glava je srednje velikog ispupčenog profila. Ovce su šute, a ovnovi rogati. Tijelo ovaca prekriveno je bijelim, otvorenim runom sastavljenim od šiljastih pramenova grube vune. Lošija je obraslost trbuha i donjeg dijela vrata. Prosječna težina ovnova je 80 do 120 kg, a ovaca 60 do 70 kg. Od jedne ovce prosječno se dobije 2,5 do 3 kg neoprane vune. Prosječna porodna masa janjadi je 4,4 kg.