Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Uzgoj puževa

Uzgoj puževa

Jestivi puževi su hiljadama godina na jelovniku raznih europskih zemalja. Po količini uzgoja i po potrošnji Francuska je prva u svijetu. Razlozi za početak uzgoja puževa su velika potražnja u Europi za ovim specijalitetom, mala početna ulaganja, lahko skupljanje puževa i uzgoj. Prva farma puževa zasnovana je oko pedeset godina prije Krista u mjestu Tuskan, nedaleko od Rima.

Načini proizvodnje

Na otvorenom se uzgoj puževa u cijelosti odvija vani, na otvorenim površinama. Puževi se smještaju u parcele koje su zatvorene sigurnosnim ogradama. Uzgajaju se tokom cijele sezone, praktički bez posjećivanja do ubiranja. Ovaj način najviše je zastupljen u Italiji. Potrebna su minimalna ulaganja i to za žičanu ogradu i elektručnu ogradu radi spriječavanja bježanja puževa. U prostoru za uzgoj puževa uzgajaju se i biljke za kontinuiranu hranidbu, a to mogu biti kupusnjače, repice, salata, suncokret, a može hraniti i raznovrsnom biljnom krmom (zbog čega se smatra štetočinom) kao što je voće, također i lišće, povrće i žitarice. Najbolja gustoća puževa u ekstenzivnom načinu uzgoja je 6 do 10 komada po kvadratnom metru. U zatvorenom načinu uzgoja podrazumijevamo klimatski kontrolisane zgrade u kojima puževi borave sve vrijeme u kontrolisanim uvjetima. Hrane se specijalnim koncentratima pripremljeni za svaku etapu razvoja puževa. Ovaj način uzgoja zahtjeva velike početne investicije, stalnu pažnju i prisustvo čovjeka. Uzgoj puževa na otvorenom omogućuje proizvodnju puževa tokom cijele godine. Uzgoj u otvoreno-zatvorenom načinu uzgoja omogućuje uzgoj puževa i proizvodnju tokom cijele godine i proizvode dostupne tržištu u svako vrijeme. Reprodukcija i uzgoj mladih koristi metodu u zatvorenom tipu držanja dok se faza uzgoja odvija u otvorenom tipu. Ovaj tip prakse prihvaćen je u Francuskoj. Kombinovani način uzgoja podrazumijeva plastenik – staklenik za uzgoj puževa gdje vanjske temperature nemaju utjecaja na proizvodnju, i plastenik za mlade puževe gdje mogu rasti i hraniti se bez ikakvih štetnih i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Parcela za uzgoj je u cijelosti prekrivena zatamnjenim materijalom dajući puževima zaštitu od sunca, vjetra, tuče i osiguravajući biljke za hranu. Ova kombinacija daje najbolje od oba načina uzgoja. Prvi uzgoj puževa traje godinu i pol dana i u tome periodu nema zarade. Nakon dvije godine garantuje se vraćanje 70% uloženih sredstava, a svaku slijedeću godinu 100%. Na jednom hektru zarada je oko 45 000 E godišnje. Početna ulaganja za farmu površine 2000 m2 iznosi 5 do 6 tisuća E. Realna slika poslovanja dobije se nakon tri godine. Najpovoljnija klima za uzgoj puževa je umjerena s 15 do 24˚C i visokom vlažnošću (75 do 95%). Optimalna temperatura je 21˚C. Posebno je potrebno puževima vlažno okruženje, ali ne vodeno. Najveću aktivnost imaju tokom noći, 2 do 3 sata nakon padanja mraka. Tlo na kojem borave treba biti srednje kvalitetno gdje nema puno pijeska, a ni gline. Najbolje vrijeme za skupljanje puževa je kasno navečer i noću, kada su aktivni u potrazi za hranom.

Razmnožavanje puževa

Puževi su hermafroditi, iako imaju i muške i ženske reprodukcijske organe moraju se pariti s drugim puževima iste vrste prije polaganja jaja. Trebaju tlo od najmanje 5cm dubine u koje će položiti jajašca. Vrijeme inkubacije ovisi o temperaturi, pa može trajati od 18 (20˚C) do 35 (10˚C) dana.

Jestive vrste puževa

Dužina jestivih suhozemnih puževa kreće se od 1 mm do 312 mm koliko je dugačak afrički gigantski puž. Najčešće jestive vrste puževa su:

  • Helix aspersa ili puž primorac
  • Helix pomatija ili vinogradarski puž
  • Otala lactea
  • Iberus alonensis
  • Cepaea nemoralis (šumski puž)
  • Cepaea hortensis (vrtni puž)
  • Otala punctata
  • Otala vermiculata
  • Helix lucorum
  • Helix adanensis
  • Helix aperta
  • Theba pisana
  • Sphincterochila candidisima
  • Achatina fulica

Literatura :

  • B. Volčević – Uzgoj puževa ( Neron, Zagreb, 2005)