• Stanje klime
  • 21.04.2021. 07:30

Zemlja sve toplija: Trend zagrijavanja nastavlja se i u 2021.?

Globalno gledano 2020. bila je jedna od tri najtoplije od kada je mjerenja. Važnije je nego ikada da koristimo dostupne informacije za djelovanje, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Foto: Depositphotos/ysbrand
  • 52
  • 8
  • 0

Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja temperature. Ekstremne vrućine, šumski požari i poplave, kao i rekordna sezona atlantskih uragana, pogodili su milijune ljudi u 2020. koja je uz sve to bila obilježena i panedmijom SARS-CoV-2 virusa. 

U Europi su se dogodili ključni trenuci koje ćemo sigurno pamtiti. Godišnja temperatura bila je najviša zabilježena - najmanje 0,4°C toplija od sljedećih pet najtoplijih godina, tijekom posljednjeg desetljeća. Zima je na našem kontinentu bila temperaturno viša od 3,4°C iznad prosjeka, a posebno topla na sjeveroistoku, pokazuje izvješće "Stanje klime u Europi" koje je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus EU, povodom Dana planete Zemlje koji se obilježava sutra, 22. travnja

Oboreni rekordi

Iako 2020. toplinski valovi diljem Europe nisu bili toliko intenzivni niti dugovječni kao posljednjih godina, tijekom ljeta epizode vrlo visokih vrijednosti dogodile su se na regionalnoj razini i dovele do novih rekorda, poput Skandinavije u lipnju i zapadne Europe u kolovozu. U kolovozu je visoki tlaki donio topli zrak iz Afrike, povećavajući površinske temperature i rezultirajući izuzetno toplim noćnim u zapadnoj Europi. U Francuskoj je oboreno nekoliko rekorda maksimalnih vrijednosti za kolovoz.

U izvješću se naglašava kako temperature nastavljaju jasnu putanju zagrijavanja, no još uvijek se ne može prognozirati kakvo nas vrijeme očekuje ove godine, o čemu je bilo riječi i na brifingu za medije kojega je organizirao Copernicus. 

Klimatologinja i znanstvenica, Freja Vamborg kaže da se na temelju dosadašnjih godina može zaključiti kako će temperatura globalno rasti. Podsjeća na prošlo ljeto koje je donijelo temperaturne rekorde, ali i velike razlike u regijama. 

Oborine i prelijevanje rijeka

Ovu tvrdnju potkrjepljuje činjenica da je u veljači 2020. veliko područje Europe bilo zahvaćeno natprosječnim oborinama koje su rezultat nekoliko obilnih kišnih događaja. A onda je na sjeverozapadu uslijedilo jedno od najsušnijih proljeća u posljednjih 40 godina, kako zbog vlage u tlu, tako i zbog oborina. 

Ovaj, kako znanstvenici ističu, prijelaz mokrog prema suhom, imao je značajan utjecaj na cijeli kontinent, što je dovelo do pomicanja s visokog na niski protok rijeka u dijelovima sjeverozapadne Europe, poput sliva Rajne. Prosječno prelijevanje rijeka na našem kontinentu je u travnju i svibnju bilo najniže zabilježeno od 1991. godine.

A onda je početak listopada donio oluju Alex, prvu takvu u zimskoj sezoni 2020.-21. Neobično obilne kiše oborile su jednodnevne rekorde u Velikoj Britaniji, sjeverozapadnoj Francuskoj i na jugu Alpa. Francuska i talijanska strana Pomorskih Alpa također su bile pogođene dnevnim količinama oborina koje su ponegdje dosezale više od tri puta tipičnog listopadskog prosjeka. Oluja Alex dovela je do natprosječnog prelijevanje rijeka u velikim dijelovima zapadne Europe, s razornim poplavama u nekim regijama.

Praćenjem informacija do smanjenja budućih rizika

"Analizirajući međusobno djelovanje varijabli poput temperature, morskog leda, oborina, prelijevanja rijeka ili vlage u tlu, naglašava se važnost praćenja svih dijelova našeg klimatskog sustava radi razumijevanja promjenjivih klimatskih trendova s praćenjem unatrag do izvornih podataka", rekao je Carlo Buontempo, voditelj Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) i naglasio da je važnije nego ikada da koristimo dostupne informacije za djelovanje, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i ubrzavanje napora na smanjenju budućih rizika. 

Odluke se moraju donositi na temelju pravovremenih prognoza (Foto: Depositphotos/SolidPhotos)

Matthias Petschke ispred Europske komisije komentirao je kako postizanje klimatski neutralne ekonomije zahtijeva potpunu mobilizaciju društva, vlada i industrije. Dodaje kako tim sektorima trebaju najbolje dostupne informacije o predstojećim utjecajima klimatskih promjena. "Zeleni plan ima za cilj ugrađivanje klimatske neutralnosti u vladine politike i pretvaranje klimatskog izazova u ekonomsku priliku", naveo je ističući da su podaci, alati i proizvodi s otvorenim pristupom koji se pružaju putem Copernicusa, važan su doprinos ostvarenju tih ambicija.

"Nemamo vremena za gubljenje. Klima se mijenja, a utjecaji su već preskupi i za ljude i za planet. Ovo je godina za akciju", upozorio je Petteri Taalas, tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO), pozivajući sve zemlje svijeta da se obvežu na nultu emisiju do 2050. godine.

Prema njemu, jedan od najsnažnijih načina prilagodbe je ulaganje u službe za rano upozoravanje i mreže za promatranje vremena. "Nekoliko manje razvijenih zemalja ima velike praznine u svojim sustavima promatranja i nedostaju im vrhunske vremenske, klimatske i vodene usluge", naglasio je.

Na rubu ponora

UN u svom priopćenju povodom Dana planete Zemlje upozorava kako klimatske promjene, utjecaj čovjeka na prirodu, nemile pojave koje remete biološku raznolikost, poput krčenja šuma, promjene namjene zemljišta, intenzivirane poljoprivrede i stočarstva ili sve veće ilegalne trgovine divljim životinjama, mogu povećati kontakt i prijenos zaraznih bolesti sa životinja na ljudi (zoonotske bolesti) poput Covid-19.

Upozoravaju da poput koronavirusa, od kojega ljudi mogu oboljeti svaka četiri mjeseca, čak 75 posto novih bolesti dolazi od životinja što pokazuje bliske odnose između zdravlja ljudi, životinja i okoliša.

"Ekosistemi podržavaju sav život na Zemlji. Što su oni zdraviji, to je planeta - i ljudi na njoj zdraviji. Obnova oštećenih ekosustava pomoći će zaustaviti siromaštvo, boriti se protiv klimatskih promjena i spriječiti masovno izumiranje", naglašavaju u ovoj organizaciji koja će 5. lipnja službeno objaviti UN Desetljeće obnove ekosustava. 

"Na rubu smo ponora. Moramo djelovati odlučno kako bismo zaštitili naš planet i od koronavirusa i od egzistencijalne prijetnje klimatskih poremećaja", upozorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Izvješće "Stanje svjetske klime", objavljeno je uoči sastanka na vrhu na temu klimatskih promjena koji će se 22. i 23. travnja odviti pod američkim vodstvom. 


Tagovi

Zatopljenje Zemlja Copernicus Klimatske promjene


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.