Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnice i klima
  • 29.10.2023. 16:30

Šta su zone otpornosti biljaka?

Nabaviti sadni i sjemenski materijal iz dalekih krajeva svijeta nikad nije bilo jednostavnije. No, prilikom izbora treba dobro provjeriti koja je biljka adaptirana na kakve klimatske uvjete. Rasadnici najčešće koriste termin Hardiness Zone.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 111
  • 8
  • 0

Sadnice i sjeme putuju u udaljene krajeve svijeta. Uzgajivači naručuju online i isprobavaju neke potpuno nove sorte u svom kraju. Kod izbora je važno pripaziti i kupiti onu kojoj njena osnovna fiziologija omogućuje život na planiranoj lokaciji. U obzir se mogu uzeti najviša i najniža prosječna dnevna temperatura tokom godine, prosječna godišnja količina padavina i sastav tla.

Sastav tla najlakše je prilagoditi novoj sorti, navodnjavanje se da prilagoditi, no ako se biljka ne uzgaja u zaštićenom prostoru, uspjeh sadnje ovisit će o temperaturnim specifičnostima područja. Zato je razvijena karta tzv. zona otpornosti biljaka (eng. Plant Hardiness Zone).

Zone otpornosti kao okvirne smjernice

Zona otpornosti je geografsko područje sa sličnim rasponom najnižih godišnjih temperatura. Prosječna najniža godišnja temperatura je jedan od najvažnijih ograničavajućih faktora za uspješni uzgoj neke sorte. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) je razvilo ovaj grubi vodič prema kojem se ravnaju mnogi poljoprivrednici iako postoje i drugačije koncipirani vodiči koji u obzir uzimaju i neke druge statističke kriterije.

Formirano je 13 temperaturnih zona s rasponom od 10°F između godišnjih najnižih temperatura. Kanada je razvila svoju skalu, a Britansko kraljevsko društvo svoju. Iako treba usporediti zone otpornosti prilikom nabavke stranog sadnog materijala, one moraju biti shvaćene samo kao okvirni vodič.

Zona otpornosti je geografsko područje sa sličnim rasponom najnižih godišnjih temperatura

Još 1927. u Arnold Arboretumu u Bostonu, dva istraživača A. Rehder i D. Wayman pokušali su izraditi prve verzije mapa koje su od tada nebrojeno puta ažurirane, izbačene iz upotrebe, pa djelomično opet prihvaćene (Wikipedia). Nacionalni sistem zoniranja u SAD-u pojavio se oko 1960. godine. No, kako se naučna saznanja produbljuju, a klima mijenja i taj sistem je doživio brojne preinake. Na osnovu američkog sistema napravljena je i globalna mapa zona biljne otpornosti.

Maslina kao indikator klime

Za južnu Evropu biljka indikator klime je maslinovo stablo. Mediteransko, a samim time i Jadransko more održavaju ovo područje toplijim nego što je slučaj u ostatku Evrope, s iznimkama gorskih područja.

Mapiranje zona biljne otpornosti prema rasponu najnižih godišnjih temperatura ima svojih prednosti, ali evidentno, i nedostataka. Samo predviđanje zimskog preživljavanja biljke prema najnižoj temperaturi često nije dovoljno precizno jer se u obzir ne uzima: broj dana s mrazom i broj dana sa snježnim prekrivačem. Dodatno, USDA sistem ne uzima u obzir ljetne temperature i broj sunčanih dana što itekako utječe na rast i razvoj biljke.

Najniže godišnje temperature su vrlo koristan indikator, ali ne i jedini. Pa kad se još uzme u obzir da vlažnost, količina padavina, oluje, vjetrovi, vrsta tla, dreniranost, zadržavanje vlage, nagib u odnosu na sunce svi utječu na razvoj biljke, jasno je da ovako zamišljene zone otpornosti nisu precizne. Zato su danas u upotrebi različite klimatske klasifikacije pa čak i biljne vrste indikatori.

Budućnost su tzv. zone zagrijavanja

Kako se svjetska klima uprkos naglim ekstremnim promjenama vremena u prosjeku kreće prema sve višim godišnjim temperaturama, važnije će uskoro postati one tzv. zone zagrijavanja. Američko hortikulturno društvo izradilo ih je prema broju dana godišnje u kojima najviša dnevna temperatura prelazi 30°C. Dodatno, uz globalno zagrijavanje, za podizanje nekog nasada prvo će biti potrebno odrediti izvor vode za navodnjavanje.


Tagovi

Hardiness zone Zone otpornosti Klima Globalno zagrijavanje Sadnja Prilagodljivost


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!”