U filteru opuška sjeme - iz sjemena biljka?

Konzumiranje cigareta očigledno se ne može spriječiti, a štetnost, ne samo po zdravlje ljudi već i po životnu sredinu je ogromna. Međutim, bar bi se tom zagađenju moglo stati na put ako pitate učenike srednje škole "Dušan Trivunac Dragoš" iz Svrljiga, u susjednoj Srbiji. Za tu tvrdnju imaju i dokaz - osmislili su biorazgradivi filter za cigarete kojim bi se loš uticaj od opušaka po okoliš mogao znatno smanjiti.

U okviru učeničke kompanije "Biofilter" osmislili su ovaj izum pod sloganom "Ne uništavaj, ozeleni". Odlično su se predstavili na Regionalnom tamičenju, te se plasirali na nacionalno. Iako su veoma ponosni i srećni zbog dobrog plasmana, glavni cilj im je ipak, mnogo viši - smanjiti zagađenost na minimum.

Nebjeljena celuloza

U septembru prošle godine su iz tog razloga i došli na ideju da kreiraju nešto što bi im u tome pomoglo i tako došli do pomenutog filtera koji je sastavljen od nebjeljene celuloze.

"Nailazili smo na veliki broj opušaka i htjeli smo da učinimo nešto što bi moglo da smanji tu štetnost koju izazivaju. Nebjeljena celuloza brzo se resorbuje, te se ovi filteri razgrade za šest mjeseci, a u njih smo stavili sjemena biljaka koje izrastu poslije svega nekoliko dana", objašnjava učenica drugog razreda, Anđela Nikolić.

Konkretno koristili su sjemena djeteline koja je izrasla za dva dana, zatim trave čije je nicanje bilo u pet dana, chia sjemenki za tri do četiri dana, dok je bosiljku trebalo nešto više vremena.

"Izrasle su nam sve biljke. To funkcioniše tako što se opušak baci u zemlju, usjev uz pomoć vlage počinje da klija i tako izraste na primjer djetelina ili nešto drugo, a ovaj filter služi kao rezervoar vode dok u potpunosti ne nestane."

Sjeme koje ne smeta pri pušenju

Sjeme su nabavljali u poljoprivrednim apotekama, a filter probali prvobitno da naprave sami. Kasnije su poručili i iz jedne inostrane kompanije koja se bavi njihovom proizvodnjom, te uporedili i uvidjeli da su gotovo isti.

"Obični opušci se sastoje od plastičnog otpada i štete kulturama koje su posijane u prečniku od 15 cm, smanjuju njihov rast za 25 odsto, a masu korjena za 60 odsto. Ovakav izum mogao bi to da smanji, a mi smo stavljali biljke sa sitnim sjemenkama kako ne bi smetalo pri pušenju, ali i da bi lakše stalo", dodaje ova učenica.

Nakon nicanja trave, djeteline ili bilo koje druge vrste, nije neophodno veliko održavanje, napominje Nikolićeva.

A kako do potrošača?

Da bi bilo koji patent zaista dobio mogućnost za primjenu, trebalo bi doći do tržišta i konzumenata, te im je u pravljenju biznis i marketing plana značajno pomogao profesor ekonomske grupe predmeta u pomenutoj srednjoj školi, Milan Nikolić.

"Oni su obavili glavni dio posla, a ja sam samo mentor koji im daje vjetar u leđa, pomaže u svim segmentima, najviše u pisanju biznis plana, predstavljanja proizvoda tako da bude prihvatljiv i pronalaženja ciljne grupe potrošača", navodi profesor Nikolić.

Na svoje učenike je ponosan, a napominje da ovo nije prvi put da se đaci ove škole ističu kao pravi izumitelji. A ukoliko njihov eksperiment zaživi, planeta bi mogla dobiti mnogo čistiju i zeleniju životnu sredinu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor