Pomoć u vrtu: Zašto je pauk prirodni pesticid, a zmija odličan deratizator?

Vrtlari stalno po društvenim mrežama objavljuju fotografije insekata i drugih beskičmenjaka s uvijek istim pitanjem – hoće li to naštetiti mom povrću i voću i je li u pitanju nešto opasno.

Obratili smo se zato biologinji Ivi Čupić koja već pet godina kroz svoj profil na društvenim mrežama, Samsa critters, pokušava uvjeriti one u strahu od insekata, pauka i zmija da su to, pogotovo u našoj regiji, uglavnom bezopasne, ali prije svega korisne životinje. Štaviše, same vrtlare, tvrdi Iva Čupić bi njihova pojava trebala radovati.

"Pauci su ono što čovjek najčešće gleda kroz prizmu 'prirodnog pesticida', koji je naravno najučinkovitiji u nekim oblicima permakulture. Raznolikost biljnih vrsta podržava i raznolikost pauka, od kojih su neki generalisti i jedu sve, a neki se pak hrane specifičnim plijenom", objašnjava.

Zmije ukazuju na zdravlje ekosistema

Kao neko ko je još u djetinjstvu satima tražio insekte i paučnjake po porodičnom vrtu i vinogradu, za Ivu je bilo prirodno da se nastavi baviti istraživanjem beskičmenjaka, ali i gmizavaca i vodozemaca. Svi oni su danas ugroženi radi smanjenja prirodnih staništa, klimatskih promjena, ali i neznanja.

"Zmije su nam korisne jer velik broj vrsta kontrolira populacije glodara, ali i ukazuju na zdravlje ekosistema. Na primjer, odličan deratizator na kontinentu je bjelica (Zamenis longissimus) koju često možemo vidjeti po vrtovima”, ističe.

Kroz vrtlarsku sezonu strahovi se stalno javljaju, pogotovo za početnike u vrtlarenju. Negdje u proljeće se tako mnogi iznenade pronalaskom larvi u kompostu. No kompost, objašnjava Iva, ne postoji bez beskičmenjaka, barem ne kvalitetni.

"Ono što ljudi najčešće nazivaju 'crvima' su obično larve insekata - od crne vojničke muhe Hermetia illucens do raznih vrsta porodice Scarabaeidae poput zlatnih mara. Iako su zlatne mare poželjne u kompostu, odrasli insekti često su nepoželjni u većem broju radi toga što mogu oštetiti cvijet", reći će biologinja.

Trčci se hrane puževima golaćima

Kad se sve posadi kreće borba s puževima golaćima. Oni su isto nečija hrana iako bi vrtlari voljeli da malo brže nestaju s predatorskog "tanjira". Uz ježeve i sljepiće, njima se hrane i trčci, a kako izgleda ova vrsta insekata možete vidjeti u Ivinom videu.

@samsa_critters Trči trči trčak #biologija #kukac #kukci #kornjaš #priroda #životinje #zanimljivo ♬ New Home - Austin Farwell

"Ono što ljudi često tjeraju iz vrta su i razne vrste osa, koje su predatori i hrane se često gusjenicama, kao i trčci Carabidae. Uz to, ose su i oprašivači te važan dio stabilnog ekosistema", kaže biologinja koja svojim poznatim "Šetnjama s biologinjom" na društvenim mrežama stalno pokušava objasniti zašto su neke od vrsta bezrazložno na lošem glasu.

Iako ne stigne odgovoriti na sve upite za identifikaciju životinja i dalje poziva da je označite ako imate koju nedoumicu jer razbijanje mitova i uklanjanje predrasuda njena su vječna motivacija.

Ugriz pauka, zadnja linija odbrane

Pauci su odlični za hvatanje stjenica koje su prava pošast u vrtovima. No, opet i među stjenicama ima onih koje ne jedu plodove nego druge insekte te onih potpuno bezopasnih poput prugastih stjenica.

Ovdje imamo isključivo vrste pauka koje će gristi tek kada se stisnu, kaže Iva, dakle ugriz je zadnja linija obrane.

"To je značaj i crne udovice, i tu je 'sreća u nesreći', uz iznimno jak otrov, ona je izrazito skrovita vrsta koja će se na naš dodir mreže zavući u svoje skrovište. Ljudi najčešće nisu niti svjesni da je ne primjer desetljećima imaju u vrtu, a da je nikada nisu niti vidjeli, što govori dovoljno o njenoj nevoljkosti da dolazi u interakciju s ljudima", ističe ova šaptačica divljim životinjama koja odavno ne priča samo s paucima već i sa zmijama, daždevnjacima, bogomoljkama, stršljenima zapravo svime što gmiže, puže, leti, plete, skače...

Crvena buba s crnim prugama nije štetnik - zašto ju ne treba uništavati?

Što više privučemo u vrt čini raznolikost, zaključuje Iva Čupić, i to ćemo dobiti zdraviji biološki sistem i pogodno stanište za prirodnu kontrolu onih vrsta koje se hrane plodovima.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinansiranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}