ovo istraživanje pokazuje da bi hortikultura mogla biti učinkovito preventivno sredstvo koje će smanjiti recidivizam odnosno da se osuđenici nakon izlaska iz zatvora ne vrate starim navikama pa i opet iza rešetaka.
Više puta se pokazalo da vrtlarstvo utječe na raspoloženje. Postoji nešto u vezi s radom s biljkama, zemljom, vodom, gnojivom što potiče dobre raspoloženje, a sada se kroz istraživanje pokušava odgovoriti može li hortikultura pomoći osuđenicima da se nakon izdržavanja kazne ne vrate kriminalu. Odnosno, da se smanji stopa recidivizma.
Studija objavljena u časopisu Američkog društva za hortikulturnu znanost, bavi se upravo hortikulturom i kako ona utječe na stopu recidivizma - hoće li oni koji su pušteni iz zatvora na kraju biti ponovo osuđeni? Ideja o korištenju nekog oblika poljoprivrede u zatvorima koristi se već neko vrijeme. Poznati strogi zatvor u državi San Quentin u Kaliforniji, primjerice, ima desetljeće star program koji uključuje vrtlarstvo, kao i tečajeve uzgoja biljaka, dizajniranja, izrade plana proračuna pojedine poljoprivredne proizvodnje i još mnogo toga.
Istraživanja obavljena na području Texasa, u okrugu Hays kojemu pripada i grad Austin, pokazala su da je otprilike polovica agencija za pružanje usluga u zajednici bivšim zatvorenicima ponudila neku vrstu vrtlarske ili druge poljoprivredne opcije. To nisu uobičajeni, cjeloviti vrtlarski programi već se odnose na plijevljenje, grabljanje lišća ili košnju trave odnosno malčiranje, prenosi ModernFarmer.
Prema prvim podacima, čini se da programi zajedničke usluge u vanjskim okruženjima pomažu više od zatvorenih programa. Programi komunalnih usluga temeljeni na biljkama bili su nevjerojatno korisni. Recidivizam nije jednostavan koncept, ali studija već sad otkriva da bi rad s biljkama mogao biti dragocjeno preventivno sredstvo za povratak starim navikama. Pa i ponovnom vraćanju u zatvor.
Poljoprivreda nije nepoznata ni kaznenom sustavu u našoj zemlji. Podsjetimo, zatvorenici Kazneno popravnog zavoda često sudjeluju kao ispomoć poljoprivrednicima pa četiri zatvorska zida rado zamijene s radom u polju, među nasadima maline ili aronije ili cijepajući drva.
Izvori
Tagovi
Jasmin Hodžić
prije 2 tjedna
Slažem se za ukus, a na tom području ih ima najviše na našem kantonu ! 😇
Danijela Plavšić
prije 2 tjedna
Smčak, šmrljci...kako sam samo slabo oko imala nekad 80-tih tražeći ih u selima po dno Vlašića, dok rodica pronađe pet ja tek jednu, a tek ukus Više [+]
