Marko Đukić: Bez kombinovane ishrane koka, nema ni jaja

Peradarstvo u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja najkonkurentniji dio domaće poljoprivrede. Prema nedavno objavljenim podacima, u prošloj je godini u Republici Srpskoj je ostvarena rekordna proizvodnja kokošjih jaja od 423 miliona komada i zabilježena najveća tržišna cijena u iznosu 0,24 KM po komadu.

Iako je smanjio svoje jato, od proizvodnje jaja ne odustaje ni Marko Đukić s Pala. O njemu su mediji prethodnih godina izvještavali kao mladiću koji je sam osnovao farmu pilića, a koja mu je ujedno omogućila zaradu tokom studiranja na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

Kvalitet jaja neupitan

Osam godina kasnije, ovaj, sada već inženjer poljoprivrede, zaposlen je u Poljoprivrednom klasteru Sarajevo-Romanija-Podrinje (SRP). Zbog obaveza na poslu proizvodnju je smanjio, no jato od 40 koka i nekoliko pijetlova njegovom domaćinstvu osigurava dodatni izvor prihoda.

"Vidjet ćemo hoćemo li se opet širiti. Ja sam počeo s crvenim običnim kokama iz kaveza. Uzeo sam tada 30-tak komada. Vidio sam da idu jaja i došli smo bili do 300 koka", priča Đukić za Agroklub.

U međuvremenu su testirali brojne rase, pa su u momentima imali i po šest različitih, ali Marko kaže da su za jaja najbolje leghorn. Počeli su i sa inkubacijom pilića, što se pokazalo kao pun pogodak jer je njihova cijena daleko veća nego ostalih koka.

Danas njegovo jato dnevno proizvede školjku jaja, odnosno 30-tak komada u najboljim uslovima. "Koke su u slobodnom ispustu, pa manje nose, ali su jaja kvalitetnija, pa i skuplja", kaže Đukić, dodavši da je za ozbiljniju proizvodnju i zaradu potrebno jato od 200-300 jedinki.

Proizvodnja jaja i izvoz rastu - na koja tržišta odlaze?

Sve što proizvede ovaj, lokalno prepoznatljivi uzgajivač, plasira na kućnom pragu. Osim komšiluka, potražnje ima i u gradovima u okolini, pa kolikom mu obaveze dozvole dostavlja i van Pala. Budući da su koke u slobodnom ispustu, zimi, kako kaže, valja svaštariti sa ishranom.

"Uglavnom su to preparati koji se kod kuće pripremiti na primjer od sirćeta, bijelog luka, onda naklijavanje sjemena, kukuruz u zrnu da bi im bilo toplije. Naravno treba osigurati i ugodan smještaj, čistu prostirku, da nema vlage i onda dobijete veću nosivost jaja", ističe ovaj proizvođač.

Kombinirana ishrana

Bez kombiniranja hrane, bilo da je ljeto ili zima nema ni jaja, napominje naš sagovornik. Koke, dodaje, moraju dobiti dovoljno proteina, što im ne može omogućiti ishrana samo kukuruzom i pšenicom.

"Ja radim naklijavanje sjemena, pšenica bukvalno isklija za 4-5 dana. Dajem im i tucanu ljutu papriku pomiješanu sa toplom vodom, ali jednom u dvije sedmice, ne smije se pretjerivati."

Ko hoće u dvorištu da ima finu koku, Đukić preporučuje rasu australorp. "Ona je krupnija i imat će i jaja i meso, a za ozbiljniji uzgoj leghorn, bijele nosilice koje imaju rekordan broj jaja, ali nisu za meso, može se koristiti ali se moraju dosta više hraniti, puno su osjetljivije nego ove kombinirane rase", zaključuje na kraju razgovora.