Koliko sedmica treba presadnicama prije sadnje na otvoreno – i zašto je prerana sjetva loša ideja?

Sjetva sjemena za presadnice tema je svakoga januara. Čim prođu blagdani, a zimske večeri su još uvijek duge, hobi vrtlari počnu razmišljati o tome kako valja posijati sjeme za presadnice koje će u proljeće saditi u vrtu.

No, sada je vrijeme za pripremu, ne za sjetvu. U njihovu uzgoju strpljenje donosi jače biljke.

Koliko sedmica je potrebno za rast presadnica?

Povrće koje najčešće uzgajamo u hobi vrtovima su paradajz, paprika, patlidžan, tikvice, krastavci, bundeve i kupusnjače. Oni se sade nakon posljednjih proljetnih mrazeva, dakle polovinom maja. Nekima od njih je potrebno samo tri sedmice od sjetve do presađivanja. Ako ih posijete sada, berbu biste mogli imati u kući.

Šalu na stranu. Evo informacija o tome koliko je potrebno kojoj vrsti povrća od sjetve do presađivanja, a šta ovisi o uvjetima rasta i sorti.

Paradajz: 6–8 sedmica
Paprika: 8–10 sedmica
Patlidžan: 8–10 sedmica
Tikvice: 3–4 sedmice
Krastavci: 3–4 sedmice
Bundeve: 3–4 sedmice
Kupusnjače (kupus, kelj, brokula, karfiol): 4–6 sedmica.

Dakle, kada biste paradajz posijali polovinom januara, on bi za 8 sedmica, bio spreman za sadnju na otvorenom, a to je polovinom marta, dakle dva mjeseca prije nego što uopće može van. O tikvicama, krastavcima i bundevama da ne pričamo.

Šta se događa s prerano posijanim presadnicama?

Prerano posijane presadnice prerastu posudice, izduže se zbog nedostatka svjetla jer, dani su još uvijek vrlo kratki, a one trebaju barem 10 sati dnevnog svjetla.

Pritom su pod stresom, slabi im i korijen te često stagniraju i boluju nakon sadnje vani. Duže im treba da se prilagode, sklonije su bolestima, a što direktno utječe na prinos.

Pripreme za sjetvu sjemena za presadnice

Vrijeme prije sjetve iskoristite za provjeru klijavosti, nabavku posudica ili dezinfekciju starih, kupovinu supstrata i dodatne rasvjete, planiranje plodoreda, pripremu alata te edukaciju za uzgoj.

Provjera klijavosti sjemena

Bilo da imate sjeme od prošle godine ili ste kupili novo, dobro je provjeriti njegovu klijavost. Vrlo jednostavan test smanjuje gubitke i pomaže u planiranju količine. Potopite sjeme u vodu na desetak minuta. Prazno sjeme male težine će isplivati na površinu, a ono koje padne na dno je dobro. Nakon toga ga dobro osušite i uskladištite. Također, klijavost možete provjeriti i sjetvom - ili između dva navlažena ubrusa ili u supstrat.

Dvije metode kako provjeriti je li sjeme ispravno

Posijte najmanje 10 sjemenki, ako nikne njih na primjer 8, onda je klijavost 80 posto. Računajte na to da je nekom sjemenu potrebno više, a nekom manje vremena za klijanje. Krastavcu treba šest, a paradajzu deset dana.

Priprema posudica

Sjeme možete sijati svako u svoju posudicu, zasebno ili više sjemena u jednu veću posudu pa ih kasnije pikirati ili ga jednostavno iz posude saditi na otvoreno.

Možete koristiti čaše od jogurta i sličnu ambalažu ili prošlogodišnje kontejnere i posude. Važno je prije sjetve dobro ih dezinficirati zbog moguće pojave gljivica, polijeganja presadnica ili bolesti koje ostaju iz prethodne sezone.

Toplom vodom i deterdžentom ćete ih tek mehanički očistiti, a za dezinfekciju možete koristiti alkohol (70%) što je vrlo učinkovito. Otopina octa i vode (1:1) je nešto blaže sredstvo, ali prihvatljivo. Blaga otopina varikine i vode (1:10) je također učinkovita, ali nakon toga ih trebate dobro isprati.

Prije skladištenja ih dobro osušite.

Koji supstrat izabrati za sjetvu?

Dobar supstrat za presadnice treba biti lagan, propustan, bez korova i patogena i fine strukture kako bi sjeme moglo neometano klijati i razvijati korijen. Na njemu nemojte štedjeti jer je klijanje i početan rast vrlo važan za daljnji razvoj biljke. Dakle, idealan je gotovi supstrat za sjetvu i presadnice ili mješavina treseta ili kokosovih vlakana s perlitom ili pak pijeskom za prozračnost.

Valja naglasiti kako vrtna zemlja nije dobra za sjetvu u posudama jer često sadrži sjeme korova, razne patogene i često nije propusna. Eventualno možete koristiti tek jedan dio zemlje s krtičnjaka, ali uz dodatan oprez.

Također, u ovo vrijeme dok još traju januarske akcije, nabavite kompost koji će vam kasnije poslužiti kod sadnje. Proučite koje gnojivo koristiti, a i njega već sada možete nabaviti kako bi bilo spremno za upotrebu.

Planiranje gredica, plodored i provjera alata

Napravite nacrt svoga vrta i dobro isplanirajte gredice ovisno o tome treba li povrće više sunca ili voli rasti u sjeni. Razmišljajte i o dobrim, odnosno lošim komšijama, ali i o smjeru vjetra, treba li vrt možda zaštitu s koje strane.

Evo tablice dobrih i loših komšija u vrtu

Isplanirajte šta sijati i saditi u februaru ili ožujku te imati berbu do maja, a idealni za to su matovilac, špinat, rukola, rotkvice, salata, bob i sl.

Za nestrpljive: Evo što od povrća možete sijati u februaru

Također, razmišljajte o plodoredu jer je on jako važan za održavanje zdravlja tla.

Provjerite u kakvom vam je stanju vaš vrtni alat, dobro ga očistite, dezinficirajte i naoštrite.

Educirajte se! Puno je literature u knjižnicama, na internetu, a tu je najbolji izbor Agroklub ;)

Dakle, posla je puno. Bolje je dobro sve pripremiti, a sa sjetvom pričekati kada za to dođe vrijeme.