Kako nastaju crijepulje koje daju autentičan ukus hrani?

Nije samo do kuhara i dobrog recepta, da li će neko jelo "ispasti" dobro i ukusno, već i do posuđa u kojem se sprema. Crijepulje su od vajkada poznate u ovdašnjoj kuhinji jer baš daju autentičan ukus hrani. Da ih otrgnu od zaborava riješile su članice Ženske poljoprivredno socijalne zadruge "Ražanke" iz Srbije. Izradu ovog glinenog posuđa "vratile su" u život. 

"Mi smo radili na tome da se ražansko crijepuljarstvo kao tehnika izrade zaštiti i uvrstili smo je u nematerijalno kulturno naslijeđe. U selu Rujište su ostala dva crijepuljara, koji se ovim bave za svoje potrebe. Jedan od njih je naučio svoju kćerku kako se to radi, a ona Danijela Petrović je i jedna od osnivača naše zadruge i zaslužna za svaku koja nama dođe u ruke", rekla je direktorica zadruge Milica Milovanović.

Na koljena i ručno!

Mada, proizvodnja ovog posuđa je fizički naporna, pa su se nekada njome bavili isključivo muškarci. To je sezonski posao, od maja do septembra se kopa zemlja sa crijepuljarskog brda i tada se izrađuju komadi i prave zalihe za cijelu godinu.

"U džakovima se donosi zemlja i miješa se (sa vodom) u odnosu 2:1. Sipa se u veliku rupu - kanik. A, onda kreće sva muka. Skida se obuća i zemlja se nogama pritiska i miješa, odnosno homogenizuje. Dvadesetak puta cijeli grumen zemlje treba da prođe kroz stopala da bi se usitnio."

Zatim se od dobijene mase, odvaja parče po parče u veličini zamišljene crijepulje, stavlja se na podlogu za koju ne smije da se zalijepi.

"A, onda na koljena i ručno", kaže Milovanović.

Kako izgleda izrada ovog pomalo zaboravljenog zanata, pogledajte u videu:

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor