Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Urbana poljoprivreda
  • 25.11.2023. 12:00
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Kakanj

Ideju zelenog krova, magistrice iz Kaknja, mogli bi prepisati svi bh. gradovi

Urbanom poljoprivredom i zelenim krovovima protiv zagađenja i stresa. Nedžada Zahirović je pojasnila i kako?

Foto: NTVIC
  • 245
  • 93
  • 1

Ljudski uticaj na klimu se očituje kroz razne oblike djelovanja na neposrednu čovjekovu okolinu. Krčenje šuma (deforestacija), radi povećanja obradivih površina ili korištenje fosilnih goriva i drugih sirovina za potrebe energetike, saobraćaja i industrije doprinose povećanju koncentracije ugljik dioksida i drugih stakleničkih gasova u atmosferi. Oni zadržavaju toplotu u atmosferi te na taj način doprinose globalnom zagrijavanju.

Fotosinteza je jedan od procesa u biogenom ciklusu kojim se ugljik iz atmosfere fiksira u vidu biomase, čime se posljedično smanjuje njegova koncentracija u atmosferi. Upravo zbog navedenog se biljna proizvodnja ili generalno ozelenjavanje različitih površina smatra jednom od najpotentnijih mjera u mitigaciji efekata klimatskih promjena.

Urbana poljoprivreda

Urbana poljopriveda se može definirati kao poljoprivredna praksa koja se odvija u gradovima ili vrlo blizu njih. Imajući u vidu da više od pola ljudske populacije danas živi u gradovima, a do kraja stoljeća predviđeno je da će taj udio rasti na čak 80%, ova praksa postaje sve značajniji alat za zadovoljavanje brojnih potreba gradskog stanovništva.

Pored očiglenog benefita koji se ogleda u lokalnoj proizvodnji hrane, povećanju otpornosti gradskih zajednica, skraćivanju lanaca snabdijevanja hranom, rekreacije i boravka na otvorenom, ona predstvalja i jedan od najatraktivnijih načina za ozelenjavanje gradskih sredina.

U svjetlu navedenog, na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu se od 2019. godine realizira studijski program Urbana poljoprivreda koji za cilj ima obrazovanje i osposobljavanje studenata drugog ciklusa biljne proizvodnje u skladu sa savremenim zahtjevima poljoprivredne nauke i prakse. Koncipiran je tako da obezbjeđuje sticanje kompetencija i razvoj akademskih vještina iz ove oblasti, sagledavajući različite aspekete:

  • modeli poljoprivredne prakse koji trebaju biti obavezni u planiranju i izgradnji gradskih sredina,
  • ekonomski razvoj,
  • edukacija mladih ljudi o značaju i sistemima proizvodnje ekološki bezbjedne hrane koja se uzgaja u lokalnoj ili regionalnoj zajednici.

Naglasak je na održivoj poljoprivredi, upravljanju projektima, obnovljivim izvorima energije, upravljanju biogenim otpadom, što ujedno predstavlja osnovne elemente urbane poljoprivrede.

Magistrantica ovog studijskog programa, Nedžada Zahirović iz Kaknja, je nedavno je odbranila završni rad koji predstavlja studij slučaja i idejno rješenje za stambeno-poslovnu zgradu u ovome bosanskohercegovačkom gradu.

Više nego opravdani razlozi

Zahvaljujući gaografskom položaju i prirodnim resursima Kakanj, Nedžadin rodni grad, je jedan od industrijski najznačajnijih u Bosni i Hercegovini sa velikim privrednim subjektima poput termoelektrane, tvornice cementa i rudnika mrkog uglja. Međutim, industrija zahvaljujući kojoj se on danas svrstava među najrazvijenije u državi je zaslužna i za manje laskavu titulu jednog od najugroženijih gradova kada je u pitanju kvalitet zraka.

Tri monumentalna solitera dominiraju cjelokupnom vizurom Kaknja

"Zbog značajnih emisija štetnih supstanci, neophodno je osloniti se na filozofiju održivog razvoja uz tehnološki pristup okolinskim problemima društveno-ekonomskog razvoja, te pojačati ekološki pristup problemu klimatskih promjena", objašnjava Nedžada.

Korisna površina u gradovima je ekonomski vrijedna i nastoji se maksimizirati gdje god je to moguće. Zbog toga je teško zamislivo formirati vrtove, bašte i voćnjake na uštrb poslovnih prostora, stanova ili parkinga čije cijene po kvadratu po nekoliko hiljada puta premašuju cijene poljoprivrednih površina. Zbog toga urbana poljoprivreda zauzima uglavnom manje atraktive površine ili one koje se drugačije ne mogu koristiti, nerijetko čak i vertikalni prostor.

Ukoliko uzmemo u obzir da krovne površine pokrivaju između 20 i 25 posto ukupnih površina urbanih prostora, a drugačije se često ne mogu koristiti, krovovi postaju interesantni za ozelenjavanje. Pozitivni efekti ovih prostora su višestruki, a neki od njih su:

  • filtracija i zadržavanje oborinskih voda,
  • poboljšavaju mikroklimu kroz smanjenje temperature i povećanje vlažnosti zraka,
  • smanjenje efekta "toplotnih ostrva",
  • povećanje biodiverziteta gradskih sredina,
  • smanjenje gradske buke,
  • smanjenje potrošnje energije za grijanje i hlađenje,
  • doprinos estetici objekata,
  • prikupljanje zagađujućih čestica,
  • proizvodnja hrane, odmor i rekreacija.

"Osnovni cilj mog magistarskog rada jeste bila analiza porencijala urbane poljoprivrede u kontekstu ublažavanja efekata globanih klimatskih promjena, a naročito fenomena toplotnih ostrva koji predstavljaju osnovno obilježje urbanih ekosistema", pojašnjava Nedžada i dodaje da je na neki načih nastojala potaknuti razvoj ove oblasti kroz prijedlog izgradnje zelenog krova na Soliteru 3.

Naime, tokom 1980-ih godina u Kaknju su izgrađena tri monumentalna solitera koji i danas dominiraju cjelokupnom vizurom grada. Radi se o slobodnostojećim stambeno-poslovnim objektima od armiranog betona rađenih u klasičnom jugoslovenskom brutalističkom stilu. Predmet rada je odabran iz više razloga; ravan krov je u relativno dobrom stanju i zgrada je generalno dobro održavana, premda izgradnja zelenog krova svakako pretpostavlja novu hidro- i termoizolaciju. Ukupna prohodna površina ravnog dijela krova iznosi oko 340 kvadratnih metara.

Zeleni krov na Soliteru 3 u Kaknju (Ilustracija: Nedžada Zahirović)

"Stanari su često samoinicijativno izlazili na krov, iznosili stolice i stolove kako bi uživali u pogledu, kafi ili čaju", otkriva Nedžada za Agroklub, te dodaje kako smatra "da je krov svima nama bio mjesto da nakratko pobjegnemo od svakodnevnice koja nas crpi". 

U svome radu predstavila je i konkretne načine izvedbe krova kombinujući uobičajeni intenzivni krovni vrt za uzgoj travnjaka i cvjetnog bilja, kasetni tip krovnog vrta i pripadajuće staze i područja za odmor i razonodu. Na njemu bi se nalazile i saksije za biljke dubljeg korijena ili penjačice, te razna vrtna galanterija. Predstavljen je čak i dizajn za stol od aluminijumskih elemenata i kaljenog stakla u kome se mogu uzgajati biljke poput sukulenata, a koji zahvaljujući LED trakama pruža i noćno svjetlo.

Urbano pčelarstvo i odabrano bilje

Interesantan je i prijedlog za postavljanje dvije košnice pčela u istočnom uglu krovnog vrta. Naime, brojni primjeri u svijetu pokazuju benefite urbanog pčelarstva, kako za biodiverzitet, tako i za opstanak te vrste. Krovni vrt bi bio idealna prilika da se istraže potencijali općine Kakanj za urbano pčelarstvo, zbog čega je za "drugarice radilice" predvidjela jedan ćošak. Kako bi efekti bili veći predlaže i korištenje digitalnih tehnologija i mobilne aplikacije kojima bi se vršio monitoring uslova u košnicama, ali i svim zainteresiranim pružile neophodne informacije o urbanom ili pčelarstvu uopće.

Košnice za pčele, ali i aromatično bilje

Nakon pomnih opservacija te izrade klima-dijagrama i ruže vjetrova predložene su biljne vrste. Naša sagovornica predlaže aromatično, začinsko, ljekovito i medonosno bilje koje dobro podnosi fizičku sušu i visok intenzitet insolacije. To bi bile vrste poput facelije, lavande, majčine dušice, nevena, ružmarina, kadulje, bosiljka, pored dekorativnih i travnih vrsta.

Projekat predstavlja konkretnu ideju i inicijativu, a može koristiti kao kreativan primjer, naročito mladima. Ujedno, Nedžada je tokom njegove izrade morala učiti i ovladati tehnike koje nisu toliko usko vezane za poljoprivredu, a korisne su za sagledavanje njene raznolikosti, svestranosti i jedinstvenog funkcionisanja ekoloških sistema.

"Danas već radim na savladavanju novih programa u okviru kojih mogu projektovati eksterijer, ali i enterijer. I da, na početku ovoga puta sam znala vrlo malo o projektovanju i urbanom planiranju, ali nije mi bilo teško da učim", priča nam. 

Svoj rad zaključila je sljedećim rečenicama: "Zbog sve učestalije i izrađenije urbanizacije neophodno je poticati na kontakt sa prirodom koji donosi niz raznih prednosti. Jedan od načina vraćanja kontakta sa prirodom jeste ozelenjavanje urbanih prostora. Zeleni krov na Soliteru 3 treba biti jedan od primjera multifunkcionalnosti urbane poljoprivrede koji će stanovništvo zainteresovati i potaknuti na održivo korištenje resursa, a ujedno i potaknuti na socijalizaciju i jačanje zajednice kroz niz aktivnosti koje doprinose psihičkom i fizičkom zdravlju svakog pojedinca."

Može li Kakanj biti jedan od pionira u urbanoj poljoprivredi i urbanom pčelarstvu koji će time zakotrljati pozitivne promjene u urbanom krajoliku? Životna sredina i lokalno stanovništvo bi od toga zasigurno imali koristi, a sigurno je da ideja ne nedostaje.


Fotoprilog


Tagovi

Urbana poljoprivreda Zeleni krov Urbano pčelarstvo Kakanj Soliter Nedžada Zahirović Klimatske promjene


Autor

Benjamin Crljenković

Više [+]

Student master studijskog programa Ratarstvo na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i stipendista Agrokluba. Pored studija uključen je u nekoliko društveno korisnih i istraživačkih projekata.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Čestitamo vam Međunarodni dan mrkve!
Skoro da smo zaboravili na kraljicu mrkvicu, najvažniji sastojak svakog poštenog čušpajza.
Foto: Depositphotos/nblxer