Evo kako pomoći biljkama u vrtu nakon olujnog nevremena i grada

Ljetna nevremena sve su češća posljednjih godina, a grad zna u samo nekoliko minuta uništiti trud uložen kroz mjesece rada u vrtu, čega smo svjedoci i posljednjih dana kada je olujno nevrijeme poharalo sela u južnom dijelu Brčko distrikta. Iako šteta može izgledati ogromna, priroda je često otpornija nego što mislimo - a uz pravovremenu njegu, mnoge se biljke mogu uspješno oporaviti, naravno ovisno o stepenu oštećenosti biljaka.

Prvi korak je smireno procijeniti stanje. Važno je ukloniti sve ostatke koje je vjetar donio - slomljene grane, lišće, komade plastike ili drugih predmeta koji su završili među biljkama. Tada pažljivo pogledajte svaku biljku. Ako su stabljike slomljene, plodovi zgnječeni ili listovi potrgani, štetu je potrebno sanirati što prije. Oštećeni dijelovi biljke mogu postati ulazna točka za gljivične bolesti, pa ih treba odrezati čistim i oštrim vrtnim makazama.

Biljke trebaju postepen oporavak

Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama koje su se nagele ili kojima je korijen djelomično izvučen iz tla. Takve biljke treba pažljivo uspraviti, učvrstiti pomoću kolaca i ponovno zagrnuti zemljom. Nježnim pritiskom oko korijena pomoći ćete biljci da se stabilizira i nastavi rast.

Tuga u brčanskim selima: Plastenici probijeni, lubenice razbijene, led satrao usjeve

Nakon fizičke sanacije, biljkama treba pomoći i na nutritivnoj razini. Ukoliko je potrebno, zalijevanje ujutro ili kasno navečer osigurat će potrebnu vlagu, posebno ako je tlo isušeno. Preporučuje se primjena blagih organskih gnojiva, kako bi se potaknuo rast i oporavak, ali izbjegavajte preobilno prihranjivanje odmah nakon štete jer biljke u stresu trebaju postupnu regeneraciju. Biljke možete ojačati i biostimulatorima, no trebate znati da oni nisu zamjena za gnojiva.

U danima nakon nevremena važno je pratiti znakove razvoja bolesti, posebno na oštećenim listovima. Vlažno i toplo vrijeme pogoduje gljivicama, pa nije loše preventivno primijeniti prirodne pripravke koji će jačati biljku i smanjiti rizik od infekcija.

Koji prirodni pripravci se mogu koristiti?

Pripremiti možete čaj od preslice (Equisetum arvense). Ona je izuzetno bogata silicijem, koji jača stanične stijenke biljaka i čini ih otpornijima na gljivične bolesti poput plamenjače i pepelnice. Priprema: 100 g svježe ili 10–15 g suhe preslice preliti s 1 litrom vode, prokuhati 20 minuta, procijediti i razrijediti u omjeru 1:5 prije prskanja po biljkama.

Mlijeko sadrži prirodne enzime i bakterije koje mogu spriječiti razvoj gljivičnih infekcija, a ujedno služi i kao blagi folijarni hranjivi dodatak. Primjena: pomiješati kravlje mlijeko s vodom u omjeru 1:9 i prskati po lišću svake 2 sedmice. Možete u otopinu dodati i kašičicu sode bikarbone. Uvijek prskati navečer ili rano ujutro.

Mlijeko kao zaštita, ali i gnojivo za biljke

Kopriva je klasik među prirodnim pripravcima - bogata je azotom, željezom i mineralima, potiče rast i jača biljke. Priprema tekućeg gnojiva: 1 kg svježe koprive preliti s 10 litara vode, ostaviti da fermentira 10-14 dana (uz svakodnevno miješanje), procijediti i razrijediti u omjeru 1:10 za zalijevanje ili 1:20 za prskanje po lišću.

Nisu manje važni bijeli i crni luk koji imaju snažna antibakterijska i antifungalna svojstva. Priprema otopine: sitno nasjeckati glavicu bijelog ili crnog luka, preliti s 1 litrom tople vode, ostaviti 24 sata, procijediti i poprskati biljke.

Kako bi se slična šteta u budućnosti smanjila, vrijedi razmisliti o dodatnoj zaštiti osjetljivih biljaka. Postavljanje zaštitnih mreža protiv grada iznad nasada, izgradnja jednostavnih nadstrešnica ili sadnja u zavjetrinama mogu znatno pomoći u očuvanju uroda. Ulaganje u zaštitu često se isplati više nego kasniji pokušaji spašavanja oštećenih biljaka.