Banana od stabla do kore - korisna za ljude i baštu

Banana, Musa sapientium, iz porodice Musaceae, neizostavno je tropsko voće na našoj trpezi, ali ne samo to, zbog svog dekorativnog stabla i ogromnih listova ukrašava i mnoga dvorišta. Voće je karakterističnog mirisa i okusa, ali i bogatih nutritivnih osobina.

Raširena je širom svijeta, pa i kod nas kao dekorativna biljka jer njen plod u našim klimatskim uslovima ne može sazriti, odnosno ne može postići fiziološku zrelost za konzumiranje.

Ne podnosi vjetar

Banana vodi porijeklo iz jugoistočne Azije. Plodovi joj rastu u grozdovima. Njena upotreba datira još od 8000 godina p.n.e. Podnosi razne vrste zemljišta, ali najviše voli duboka, propusna i rastresita zemljišta, ne podnosi vjetrovito područje.

Preporučeni razmak sadnje je oko 3 m jedna od druge kako bi svako stablo imalo dovoljno prostora za nesmetan rast i razvoj. S obzirom na to da je vrsta tropskog podneblja, potrebna joj je prosječna temperatura od 19^oC tokom cijele godine.

Iz tog razloga kod nas banane ne mogu postići potpunu fiziološku zrelost. Biljka je zrela kad počne da cvjeta. Iz cvata se razvijaju plodovi, a njihov razvoj obično nastupa nakon godine dana.

Inače, svaka stabljika samo jednom proizvede plodove, a nakon toga stabljiku treba odrezati kako bi se regenerisala. Plodovi se razvijaju u grozdovima koji mogu biti teški i do 50 kilograma.

Berba u jesen

Banane se beru na jesen, obično dok su još zelene, a zatim se ostave da sazriju do žute boje. Vrsta banane koja je danas najraširenija na tržištu je Cavendish.

Bogate su mnogim vitaminima (C, A, B6, B3, B2, B9 ) i mineralima, naročito željezom, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, fosforom i selenom, a sadrže jako malo masnih kiselina. Takođe, sadrže malo proteina, a najviše vode i ugljikohidrata. Nezrele banane sadrže skrob koji sazrijevanjem prelazi u šećere: glukozu, fruktozu i saharozu. Za naš organizam je značajna jer sadrži visok nivo kalija, vitamina i dijetalnih vlakana.

Ljekovite osobine

Banane pomažu kod srčanih i probavnih smetnji, održavaju zdravlje bubrega i poboljšavaju koncentraciju. Njene ljekovite osobine odražavaju se u visokom udjelu dijetalnih vlakana, vitamina i alkaloida. Posjeduju mnoge aromatične spojeve koji imaju antioksidativna svojstva. Često pomažu kod srčanih i degenerativnih bolesti.

Mogu pomoći kod:

• srčanih bolesti – visok udio kalija i antioksidansa u bananama reguliše krvni pritisak,
• probavnih smetnji – nerazgradivi skrob i pektin su vlakna koja pomažu radu probavnog trakta tako što djeluju kao probiotici bakterijama mliječne kiseline,
• urinarnih problema – redovan unos kalija potpomaže pravilan rad bubrega,
• depresije i anksioznosti – zbog visokog nivoa tirozina potiče se sinteza dopamina, hormona koji pozitivno djeluje na raspoloženje,
• anemije – zbog visokog sadržaja željeza,
• pamćenja i koncentracije – banane su bogate vitaminima B skupine koje regulišu nervne podražaje pa tako djeluju i na mozak,
• banane i holesterol – banane povoljno utiču na smanjenje holesterola.

Od banane združene sa medom može se praviti lijek protiv kašlja. Suve banane su takođe dobre za zdravlje jer su sušenjem hranjive supstance postale koncentrovanije. Ipak, tako sadrže i veći udio šećera pa se ne preporučuju osobama koji žele izgubiti na kilaži.

Takođe, kora od banana može poslužiti kao lijek, ali i kao pomoćno sredstvo u domaćinstvu. Pomoću nje možemo:

• izbijeliti zube – mangan, magnezijum i kalij pomažu kod izbjeljivanja zuba,
• ukloniti akne – lice možete blago istrljati korom banane, a to će ujedno umanjiti suhoću kože,
• ublažiti svrab nakon uboda insekta – mjesto uboda na koži treba blago istrljati korom od banane,
• ublažiti podočnjake – kora od banane je izvrsna za podočnjake zbog mnogih minerala koji djeluju na vitalnost kože ispod očiju.

Rijetki znaju da se kora od banana može upotrijebiti kao prirodno organsko đubrivo. Kora se jednostavno rasporediti oko biljaka, cvijeća ili povrtarskih kultura, postepenom razgradnjom će otpuštati minerale u zemlju.

Kako s korom banane prihraniti biljke

Osim tog načina, može se praviti i pasta i od kore ili od cijelih banana. Dodata jabukovom sirćetu u određene posude može poslužiti kao klopka za lisne insekte u gajenom bilju. Takođe se može upotrijebiti i za ožiljavanje reznica.