Zdrave sadnice i plodored značajne mjere u prevenciji antraknoze jagode

Antraknoza je značajna bolest jagode koja se javlja u svim regionima gdje se ona gaji, ali u različitom intenzitetu. Ovu bolest prouzrokuju gljive iz roda Colletotrichum, više vrsta kao što su: Colletotrichum acucatum, C. fragariae, C. gloeosporioides i druge.

"Pojedine sorte koje se gaje kod nas su osjetljive na ovaj patogen, a to su: Marmolada, Elsanta, Mis, Arosa, Raurika. U pojedinim godinama štete mogu biti i do 80 posto", kaže savjetnik za zaštitu bilja u PSS Loznica, inženjer poljoprivrede Nikola Petrović.

Kako je prepoznati?

Kako pojašnjava, simptomi na cvjetovima su u obliku paleži. Pjege se mogu pojaviti i na listu, lisnim drškama i peteljkama ploda. Na stablu izaziva trulež stabljike i lisnih peteljki, kao i pojavu nepravilnih tamnih pjega na listovima.

Bolest se kasnije intenzivno širi i razvija na zelenim plodovima.

Jagoda: Ni voće ni povrće, nego zeljasta biljka

"Pjege su u početku okrugle, a kod jakog napada se spajaju i prave udubljenja nepravilnog oblika. Karakteristični simptomi antraknoze na plodu su vodenaste ulegnute pjege tamnosmeđe boje koje kasnije pocrne. Ovi simptomi su najizraženiji u vrijeme njihovog sazrijevanja."

Prezimljava u zaraženom tkivu

Glavni izvor zaraze je zaražen sadni materijal, odnosno živići jagode.

"Gljive prezimljavaju micelijom u zaraženom biljnom tkivu. U proljeće, u uslovima obilnijih padavina i visoke temperature vazduha, gljiva na zaraženim organima jagode formira acervule i konidije koje služe za ostvarivanje sekundarnih infekcija", kaže ovaj stručnjak.

Konidije se u okviru zasada raznose pomoću kišnih kapi na kraća rastojanja, a vjetar ih skoro i ne raznosi. Konidije se u zemljištu mogu održati do devet mjeseci. Infekcija se može ostvariti na temperaturama između 15 i 30 °C, sa optimumom između 26 i 28 °C.

Mjere prevencije?

Suzbijanje patogena sprovodi se primjenom agrotehničkih i hemijskih mjera.

"Od agrotehničkih mjera mogu se izdvojiti: sadnja zdravog sadnog materijala, sadnja otpornijih sorti, plodored (minimalno trogodišnji), umjerena prihrana azotnim đubrivima. Kako se antraknoza prenosi sadnim materijalom, osnovna preventivna mjera je obezbjeđivanje zdravog sadnog materijala."

Jagode iz zatvora? Da! Ali i kukuruz, rakije i tovljenici

Hemijske mjere zaštite se također sprovode. U vrijeme kretanja vegetacije zasad treba tretirati preparatima na bazi neorganskih jedinjenja bakra.

"Od fungicida tokom vegetacije, primjenjuju se preparati na bazi kaptana, boskalida, piraklostrobina, azoksistrobina. Ukoliko se ovo gljivično oboljenje javi u zasadu, treba tretirati u početnim fazama razvoja, dok su pjege još na lisnim drškama", zaključuje Petrović.