Zbog suše maslinovo ulje i 20 posto skuplje

Ovogodišnji urod maslina bit će manji od prosjeka, a glavni razlozi su ekstremna suša, napadi štetnika te proljetno promrzavanje maslina. No najviše je štete prouzročila suša, jer maslina u takvim uvjetima povlači vodu iz plodova koji se zatim smežuraju i na kraju otpadnu. Ipak, stanje u Hrvatskoj nije bilo svugdje jednako loše jer su u nekim područjima bolji tereni i kvalitetnija zemlja te postoji navodnjvanje.

Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede za područje maslinarstva i vinogradarstva te autor nedavno predstavljene knjige »Maslina i maslinovo ulje«, kaže da je u Hrvatskoj više od šest milijuna stabala masline na oko 20.000 hektara. Vinogradi su, usporedbe radi, zastupljeni na oko 15.000 hektara. Godišnje se po stablu u Hrvatskoj proizvede prosječno 10 kilograma ploda maslina tako da se dobije oko sedam milijuna litara ulja. Prema toj računici, uveze se još oko milijun litara jer se godišnje u Hrvatskoj potroši između šest i osam milijuna litara ulja ili oko dvije litre po osobi. No, to je znatno ispod prosjeka u EU koji iznosi četiri i pet litara, ističe Milat, s tim da se u Grčkoj i Španjolskoj troši i više od 10 litara po stanovniku, a te su zemlje i veliki proizvođači.

Upravo Španjolska proizvodi najviše maslinova ulja u svijetu, (1,1 milijun tona), slijedi Italija sa 700.000 tona, Grčka sa 400.000 te Tunis sa 130.000 tona. Prema statistikama, najviše se ulja konzumira u Španjolskoj - 600.000 tona godišnje.

Dio proizvedenog ulja u Hrvatskoj se prodaje legalno, dio se troši za osobne potrebe, a dio se prodaje na pragu, na što svatko tko je proizvođač ima pravo. Oko 50.000 proizvođača u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima potroši oko 40 litara ulja godišnje za svoje potrebe, ili ukupno dva milijuna litara.

»Nemamo dovoljno ulja za svoje potrebe i dosta uvozimo. Želimo da se površine pod maslinama još povećaju kako bismo imali dovoljno svog ulja«, objašnjava Milat. Zalihe ulja ove su godine prilično male pa je cijena tijekom godine bila u rasponu od 80 do 100 kuna za litru u Istri, u šibenskom i zadarskom kraju od 60 do 80 kuna, a južnije u Dalmaciji od 50 do 60 kuna.

Zbog suše moguće je da će ova godina biti nezapamćeno loša s obzirom na urod, upozorava Milat i dodaje da bi urod mogao biti 30 do 40 posto lošiji nego u normalnoj rodnoj godini. U Istri je padalo kiše u rujnu i dio maslinika se navodnjava, što smanjuje štete, a uz to strane sorte koje se tamo uzgajaju otpornije su na sušu. U Istri će stoga urod biti 10 posto slabiji nego u normalnim godinama.

Na jugu Hrvatske stanje je posve suprotno, posebice na otocima gdje uopće nije bilo kiše u kolovozu i rujnu i gdje je plitka zemlja na kojoj uspijevaju domaće sorte oblica i drobnica. Urod bi na tom području mogao biti i 40 posto slabiji, a tomu je pridonio i napad štetnika, posebice svrdlaša i maslinine muhe. U području oko Zadra i Šibenika urod bi mogao biti oko 30 posto lošiji nego u normalnim godinama.

»Sve u svemu, urod i prinosi ulja bit će između 30 i 40 posto slabiji nego inače. Umjesto da ovogodišnja ukupna proizvodnja dosegne šest do sedam milijuna, bit će četiri do pet milijuna litara ulja«, ističe Milat. Zbog toga je logično očekivati i da cijena ulja raste. No, budući da nema dovoljno domaćeg ulja, morat će ga se uvesti, a ulje iz uvoza je znatno jeftinije nego u Hrvatskoj - od 2,5 do 3,5 eura po litri, objašnjava Milat. »Ako ćemo umjesto jednog uvesti dva milijuna litara ulja koje je jeftinije od domaćega, te uz četiri-pet milijuna litara iz domaće proizvodnje, cijena ulja ipak se ne bi trebala povećavati«, smatra Milat, ističući da bi strogo trebalo voditi računa o kvaliteti uvezenoga. Domaća ulja, koja će ove godine sigurno biti odlična, mogla bi ipak biti nešto skuplja, a sve će ovisiti o ponudi i potražnji. Neki će se vjerojatno odlučiti na kupnju jeftinijih stranih ulja.

Milat procjenjuje da će se na otocima Hvaru, Braču i Korčuli cijena ulja kretati u rasponu od 60 do 70 kuna (lani 50 do 60), a u okolici Zadra od 70 do 80 kuna. Ove godine ulje koje se prodaje na kućnom pragu moglo bi stoga biti u prosjeku 20 posto skuplje nego lani.

Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo kaže da se između 200 i 300 tona godišnje iz Hrvatske uglavnom izvozi u susjedne zemlje - Sloveniju i BiH, te manje količine u Njemačku, Rusiju i Veliku Britaniju, a uvozi se 2000 tona iz Španjolske, Grčke i Italije. Ocjenjuje da bi zbog podbačaja u proizvodnji ove godine mogao biti povećan uvoz.

Autor: IVAN SMIRČIĆ