Završili sezonu, ali ne i naplatu: "Malinjak do malinjaka – jednom 6, drugom 8,50 KM/kg"

Sezona je završila, maline su pobrane i predane u hladnjače, a pitanje naplate ovogodišnje sezone i dalje je otvoreno. Dio hladnjača isplatio je proizvođačima ljetnu malinu, dok drugi još duguju i kupinu i jesenje sorte, bez jasne informacije o konačnoj cijeni, što poljoprivrednike drži u stalnoj neizvjesnosti.

"Cijena nije svima ista, kreće se od 6 KM do čak 8,50 KM po kilogramu, a malina ista", kaže Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića "Vilamet".

Njiva do njive, a cijene različite

Navodi da je on ljetni rod naplatio po 6,80 KM, dok jesenju još čeka, a kupinu mu je otkupljivač platio 2 KM. Najveći je problem, kako kaže, stvaranje različitih cijena unutar istog lokaliteta, što produbljuje nezadovoljstvo.

"Ranije se znalo, otkupljivači sjednu, usaglase cijenu i svi smo bili jednaki. Sad, malinjak do malinjaka, a razlika ogromna. To stvara sukobe i među nama i među hladnjačarima", kaže Stojanović.

Prema njegovim riječima, sve je više tržišnih ‘igara’ između otkupljivača, preprodaje i ucjena. "Naša balkanska posla", dodaje ironično. Smatra da bi malinari trebali naredne godine 'kazniti' otkupljivače koji ih ne poštuju i predati rod onome ko je platio najbolje.

Više čupaju, nego što sade

Iako su oglasi puni prodaje sadnica, kupaca gotovo i nema. Ima pojedinaca koji obnavljaju ili proširuju po jedan dulum, ali da neko podiže veće zasade – toga više nema. "Više ih uništavaju, nego što sade. Previše je neizvjesno", kaže Stojanović.

Kad se pogleda koštanje proizvodnje, radna snaga i ogromna inflacija, stanje nije sjajno kao cijena. "Kako kaže moj prijatelj ljudi obolijevaju od nervoze samo razmišljajući koliko će naplatiti, hoće li išta ostati nakon što plate radnike", dodaje naš sagovornik.

Minus, plus i rez: Smjernice za sigurnu zimsku rezidbu

Navodi kako je prije dvije godine cijena bila 2,80 KM/kg, a proizvodnja koštala 3,80 KM. Svi su bili u minusu, osim onih koji su sve radili porodično, pa nisu imali troškove radne snage. Danas, procjenjuje, proizvodnja košta najmanje 5 KM po kilogramu. Stojanović dodaje da proizvođači nemaju korist ni od obračuna koji zahtijevaju institucije.

"Država traži ekstra profit 200 KM kad naplatiš preko 12.500 KM. A niko ne pita kakav je to ekstra profit i ima li ga uopšte. Nema ni formulara da se prikaže utrošak sredstava. Dešavaju se stvari koje guše proizvodnju. Otkud ekstra profit ako sam u minusu?"

On vodi detaljnu evidenciju svih ulaganja - dnevnica, đubriva, zaštite. Ove godine je, kako kaže, na pozitivnoj strani, ali prethodne dvije je bio u minusu.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/BG Media/Ivan Stojanović}