Pretraga tekstova
Odrasli insekti se ne hrane, a štetu pričinjavaju larve.
Maj je mjesec kada se na listovima šljive uočavaju izrasline koje pravi šljivina lisna mušica Putoniella pruni. Ona pripada porodici mušica šiškarica Cecidomyiidae. Štete pričinjavaju larve koje na naličju listova formiraju izrasline - mjehuraste gale duž glavnog lisnog nerva.
Osim na šljivi možemo je pronaći i na ostalim biljnim vrstama iz roda Prunus, a u prirodi je veoma česta na crnom trnu Prunus spinosa. Javlja se redovno svake godine u manjem ili većem obimu.
Pošto se radi o insektu malih dimenzija odrasle jedinke prolaze neprimijećeno, a najčešće su nam vidljive gale koje prave larve na donjoj strani lista. Nastaje deformacija lista i dolazi do ometanja fotosinteze. Gale su u vidu mjehura koji je na početku svijetlo obojen, zatim zelen, tamno zelen i na kraju crven. Dostižu dužinu do 4 cm. U jednoj gali može biti više larvi.
Ženka polaže jaja iz koji se izlegu larve koje se nalaze u unutrašnjosti gale. Duge su do 3mm, žute ili narandžaste. Hrane se biljnim sokovima i razvijaju se tokom maja i juna zaštićene unutar deformisanog tkiva. Na kraju razvoja padaju na zemlju ispod krošnje stabla i tu prezimljavaju.
To znači da štetočina ima jednu generaciju godišnje, a odrasle jedinke se javljaju tokom aprila i maja. Oni ne pričinjavaju štete, jer se ne hrane.
Obično se zbog ove štetočine ne preduzimaju specifične mjere suzbijanja, jer ne pripada ekonomski značajnim.
U voćnjacima gdje je uočen jači napad potrebno je sakupiti listove s galama i mehanički ih uništiti, obraditi zemljište nakon što larve padnu na zemlju. Prevrtanjem površinskog sloja zemlje larve i lutke se izbacuju na površinu i postaju plijen grabljivim insektima, pticama i izložene su atmosferilijama.
Fotografija unutar članka podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
Tagovi
Štetočina šljive Gala Šljivina mušica Putoniella pruni
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!