Zaštita biljaka u cvjetanju od niskih temperatura: Šta može pomoći?

Niske temperature u periodu cvjetanja mogu nanijeti ozbiljnu štetu voćarskim i povrtlarskim kulturama. Mraz u ovoj fazi dovodi do propadanja cvjetova i smanjenja prinosa, što direktno utiče na ekonomsku isplativost proizvodnje.

Sada je od presudne važnosti preduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se umanjili gubici i sačuvala proizvodnja.

Koje biljke su najugroženije?

Među najosjetljivijijim voćkama na kasne proljetne mrazeve je kajsija koja očinje cvjetati veoma rano i često strada od mraza, naročito u područjima sa promjenjivim klimatskim uslovima.

Breskva također spada u voćke koje rano cvjetaju i vrlo su osjetljive na niske temperature. Cvjetovi trešnje i višnje mogu biti oštećeni ukoliko dođe do naglog zahlađenja tokom cvjetanja, naročito ako su pupoljci već otvoreni.

Jabuka i kruška, iako cvjetaju nešto kasnije, u fazi pune cvatnje i formiranja zametaka plodova mogu pretrpjeti značajnu štetu. Šljiva cvjeta relativno rano i može biti pogođena kasnim mrazevima, naročito u nižim predjelima.

Cvjetovi i mladi plodovi jagode su izuzetno osjetljivi na niske temperature, što može značajno smanjiti prinos.

Kod povrća, rani krompir, ako je već niknuo, listovi su podložni smrzavanju, što može usporiti razvoj biljke i smanjiti prinos. Paradajz, paprika i krastavac u plastenicima također će se naći na udaru, ako plastenici nisu adekvatno zaštićeni, biljke mogu pretrpjeti ozbiljne posljedice.

Lubenica i dinja su vrlo osjetljive na hladnoću i treba ih pažljivo zaštititi ako su već posađene na otvorenom.

Šta može pomoći?

Prekrivanje agrotekstilom ili folijom - naročito je efikasna metoda za zaštitu povrtlarskih kultura i manjih voćaka. Materijal stvara mikroklimu koja održava temperaturu nekoliko stepeni iznad vanjske.

Dimljenje (zadimljavanje), spaljivanje vlažne slame ili piljevine tokom noći može pomoći u sprečavanju naglog pada temperature u voćnjacima i vinogradima.

Navodnjavanje (frost protection) ili orošavanje stabala i biljaka prije mraza pomaže u stvaranju tankog sloja leda koji zapravo štiti tkiva od izmrzavanja.

Zagrijavanje pomoću grijalica, u plastenicima se mogu koristiti infracrveni grijači, peći na biomasu ili drugi izvori topline kako bi se održala optimalna temperatura.

Biljke tretirane kalijumom i borom imaju bolju otpornost na stres uzrokovan niskim temperaturama, a kalij pomaže i u očvršćavanju ćelijskih zidova.

Postavljanje reflektirajućih površina - u nekim slučajevima, aluminijske folije ili bijele površine mogu pomoći u zadržavanju topline tokom noći.

Šta uraditi nakon hladnog talasa ili snijega?

Nakon hladnog talasa pregledajte biljke i utvrdite stepen oštećenja, fokusirajući se na cvjetove, mlade listove i stabljike.

Folijarna prihrana aminokiselinama pomoći će biljkama da brže regeneriraju oštećena tkiva i nastave normalan rast. Tretiranje algama i huminskim kiselinama potiče oporavak biljaka i poboljšavaju njihovu otpornost na stres.

Ako su pupoljci ili listovi izmrzli, ukloniti ih kako ne bi došlo do razvoja bolesti i truljenja. Vlažno i hladno vrijeme pogoduje razvoju gljivičnih infekcija, pa je neophodno izvršiti tretiranje fungicidnim preparatima kako bi se spriječile bolesti poput monilioze, pepelnice i plamenjače.

Povećajte unos fosfora i kalcijuma kako bi se osigurao bolji rast i otpornost biljaka u narednom periodu.