Za suzbijanje kovrdžavosti lišća breskve važno je kasno jesenje tretiranje

Gljivica Taphrina deformans prouzrokuje ekonomski najznačajnije oboljenje breskve - kovrdžavost lišća. Značaj se ogleda u smanjenju prinosa i kvaliteta plodova i iscrpljivanju i smanjenoj produktivnosti bolešću zahvaćenih biljaka.

Kako pojašnjava Katarina Nešković iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije (PSSS) simptomi oboljenja se razvijaju na svim zeljastim dijelovima biljke, pri čemu su najkarakterističniji oni na lišću.

Tokom kasnog proljeća i ljeta neće doći do novih infekcija

Prvi simptomi mogu se vidjeti u fenofazi precvjetavanja. Mlado lišće dobija crvenu ili blijedo zelenu boju, zatim zadebljava, kovrdža se i postaje krupnije od zdravijih listova. Nakon intenzivne pojave simptoma dolazi do opadanja lišća. Simptomi na plodu su slični kao na listu. Međutim, rijetko se javljaju u izuzetno kišovitim godinama i ne predstavljaju veći problem u proizvodnji breskve.

"Ciklus razvića patogen prezimljava konidijama koje su locirane oko pupoljaka i u šupljinama kore. Spiranje spora kišnim kapima dešava se samo u okviru voćnjaka i na ovaj način spore dospijevaju na osjetljivo tkivo", istakla je te dodala da se primarne zaraze ostvaruju u periodu kada se počnu razdvajati ljuspice lisnih pupoljaka do pojave fenofaze "roze pupoljak".

Kada obaviti jesenje prskanje koštičavog voća?

Taphrina deformans može ostvariti infekciju najčešće na temperaturama između 10 i 21 stepena Celzijusa. Na temperaturama ispod 7 °C, kao i na temperaturama preko 25 °C, rijetko se dešavaju infekcije. Dužina vlaženja također utiče na ostvarivanje zaraze. Na primjer, kada su temperature iznad 16 °C, pa neophodno je vlaženje u trajanju od minimalno 12,5 sati da bi se ostvarila zaraza. Dakle, ova gljivica ostvaruje samo primarne zaraze, što znači da tokom kasnog proljeća i ljeta neće doći do novih infekcija.

Provesti kasni jesenji tretman

"Na zaraženim listovima formiraju se askospore koje vjetar raznosi na okolne voćnjake i time se obezbjeđuje inokulum za sljedeću vegetaciju", upozorava.

Mjere zaštite tokom mirovanja vegetacije neophodno je obaviti tretiranje preparatima na bazi neorganskih jedinjenja bakra. Ovaj tretman može se provesti u jesen, kada lišće opadne, ili u proljeće. Do infekcije može doći i u zimskom periodu, zbog čega je poželjno praktikovati izvođenje kasnog jesenjeg tretiranja, u momentu kada je svo lišće opalo. U slučaju da ostane dio lišća na stablu, efikasnost zaštite bit će, kaže, slabija. U praksi je teško postići efikasnost od 100 % jednim tretmanom, tako da je neophodno obaviti još jedno tretiranje.

"Ovo tretiranje treba izvesti u fenofazi početka bubrenja pupoljaka preparat. U uslovima toplih zima breskve imaju nestabilno mirovanje, tako ima na bazi firama, ditanona", savjetuje Nešković.