Vreba opasnost od monilije u zasadima koštičavog voća. Reagujte na vrijeme!

Jedan od najdestruktivnijih i najznačajnijih patogena koštičavog voća je Monilinia laxa, prouzrokovač bolesti sušenja cvjetova, grana i grančica i mrke truleži plodova. Javlja se svake godine u zavisnosti od vremenskih uslova pogodnih za ostvarivanje infekcije.

U godinama obilnih kiša u fenofazi cvjetanja ovaj patogen u znatnoj mjeri može da uništi cvjetove, naročito kod višnje (naslovna fotografija, op.aut.), kajsije i nekih sorti šljiva, čime značajno utiče na smanjenje prinosa.

U pojedinim regionima zasadi koštičavog voća sa ranim sortimentom uključujući breskve, kajsije i nektarine se nalaze u početnim fazama cvjetanja.

Porast temperatura stvara uslove za zarazu

Visoke dnevne temperature narednih dana će uticati na brži razvoj biljaka i otvaranje cvjetova.

"Nestabilno vrijeme sa padavinama u fazama cvjetanja može stvoriti povoljne uslove za ostvarivanje zaraze cvjetova prouzrokovačem monilioze koštičavog voća, naročito u slučaju kišovitog i prohladnog vremena, kada je i fenofaza cvjetanja produžena", objašnjava Nevena Ristić, izvršilac PIS-a regionalnog centra Požarevac.

S tim u vezi, preporučuje se svim poljoprivrednim proizvođačima koštičavih voćnih vrsta redovan obilazak zasada radi utvrđivanja faze razvoja biljaka.

Do ostvarivanje infekcije može doći već sa otvaranjem pupoljaka, to jest sa početkom cvjetanja. Dospijevajući na žig tučka spora patogena klija i prodire u unutrašnjost cvijeta. Zaraženi dijelovi cvijeta ubrzo bivaju pokriveni sivkastom prevlakom, cvjetovi dobijaju mrku boju, sasušuju se i priljepljuju uz mladar.

Gljiva iz zaraženih cvjetova prelazi na peteljku, a zatim u mladar i grančice na kojima se pojavljuju ulegnute, eliptične pjege mrke boje. Mladar koji biva prstenasto obuhvaćen suši se i izumire. Mumificirani plodovi koji nisu uklonjeni takođe su izvor zaraze.

Veliki značaj preventivnih mjera

"Ukoliko dođe do infekcije, nije moguće spriječiti razvoj bolesti, pa su preventivne mjere zaštite od velikog značaja u kontroli oboljenja", napominje naša sagovornica i dodaje da osnovna zaštita cvjetova i mladih lastara podrazumijeva primjenu tretmana u fazi cvjetanja.

Kako dalje objašnjava, u zasadima gdje je došlo do otvaranja cvjetova, prije najavljenih padavina u cilju zaštite od prouzrokovača monilioze preporučuje se primjena nekih od registrovanih fungicida.

U zasadima kajsije primjenjuju se fungicidi na bazi aktivne materije boskalid+piraklostrobin, ciprodinil+fludioksonil i difenokonazol, dok se u zasadima breskve mogu primijeniti pored pomenutih i sredstva na bazi tebukonazola i pirimetanila.

"Za zaštitu šljive od monilioze koriste se fungicidi na bazi tebukonazola, ciprodinila, difenokonazola i boskalida u kombinaciji sa piraklostrobinom, dok se u zasadima trešnje primjenjuje još i pirimetanil", pojašnjava Ristićeva i podsjeća proizvođače da se prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja obavezno treba pridržavati uputstva za upotrebu sa etikete.

Redovan obilazak zasada

Takođe, treba preduzeti sve mjere zaštite pčela i oprašivača, a primjena insekticida tokom cvjetanja voća je zabranjena.

Kada se pojave simptomi kovržadvosti lista breskve, već je kasno: Reagujte preventivno

Proizvođačima se preporučuje obilazak zasada, praćenje fenofaze i blagovremeno tretiranje nekim od registrovanih preparata prije padavina.

_{Naslovna fotografija: AK grafika/Jovana Cvetković}