Voćari predlažu podizanje novih zasada krušaka: Fali je na tržištu, cijena dobra

Stručni tim Udruženja voćara Republike Srpske poziva proizvođače da podižu zasade krušaka jer ova voćka, naročito posljednjih godina, ima siguran plasman na domaćem, ali i stranom tržištu.

Iako je Ruska Federacija 2021. godine, zbog prisustva karantinskog štetnog organizma Monilinia fructicola (Winter) Honey, privremeno obustavila uvoz, izvoz je godinu dana kasnije nastavljen, te Rusija i dalje predstavlja sigurno tržište za proizvođače, iako su cijene transporta, zbog rata u Ukrajini, porasle.

Povećana potražnja konzumne i industrijske kruške

Ali, kruška, kao voćna vrsta, ima svoj siguran plasman i na tržište BiH. Posljednjih godina, kontinuirana je potražnja konzumne kruške i kruške za preradu u sokove i alkohol, ne samo kod domaćih već i stranih prerađivača, npr. slovenački Fructal. Isto tako, otkupna cijena bilježi rast posljednjih godina jer su mnogi voćari iskrčili zasade i nema dovoljne ponude na tržištu.

Godinama prije posljednjeg rata, Slovenci su vršili istraživanja na obroncima Kozare i zaključili da su tu najbolji uslovi za uzgoj krušaka u bivšoj Jugoslaviji. Još jedan zaključak stručnog tima Udruženja voćara je da nema opasnosti od konkurencije kada je u pitanju ova voćna vrsta.

Može se pristupiti nesmetanom podizanju novih zasada kruške, uz preporuku da se pažljivo odabiraju lokacije zbog učestalih šteta od kasnih proljećnih mrazeva i ostalih zahtjeva kruške kao voćne vrste.

Mrazevi i kruškina buva

Kruška, u posljednjih nekoliko godina, imala je problema s proljetnim mrazevima, ali, na lokalitetima koji su ih izbjegli i gdje je bio dobar prinos i kvalitet roda, otkupna cijena bila je zadovoljavajuća za voćare. U 2025. godini, rod je bio mnogo manji zbog mraza, naročito u zapadnim krajevima, a oni voćari koji su uspjeli da spasu rod, dobijali su otkupnu cijenu i od 1,40 KM/kg, za industrijsku krušku. Prva klasa išla je od 1,80 do 2 KM/kg, čak i više.

Glavobolja za voćare: Kako suzbiti kruškinu buvu?

Kruškina buva kao najveća štetočina krušaka u našim krajevima, takođe može da pravi probleme u proizvodnji, posebno u slučaju toplijih ljeta i nedostatka aktivnih materija insekticida za njeno suzbijanje. Ipak, voćari svjesno manje prskaju zasade zbog povećane potražnje za ovim voćem, što dovodi do slabijeg kvaliteta ploda, a oni koji žele prvu klasu, moraju još više da paze na termine prskanja, zbog ograničenog izbora insekticida.