Tokom proizvodne sezone, on za prodaju kalemi oko 500 sadnica sorte hejvort.
Kalemljenje sadnica kivija je za mnoge i danas veliki bauk. To, međutim, ne važi Milorada Đokića iz Vranja u Srbiji, koji u sezoni kalemi za prodaju i po 500 sadnica kivija sorte hejvort, koje inače sam proizvede tokom godine. Ovaj proces bukvalno započinje od trenutka kada u zemlju zasije sjeme kivija.
Tada praktično počne svakodnevno da brine o njemu kako bi u narednih dvanaest mjeseci odgajio sadnice koje će moći da kalemi. Sa kalemljenjem kreće u proljeće, tačnije početkom marta, obilato koristeći tehniku prostog spajanja i kalemljenje pod koru, a kada ne stigne da sve kalemi u ovo doba godine, on to uradi "na spavajuće" u jesen.
Toliko je vješt u ovom poslu da se rijetko kada desi da mu se neki kalem ne prihvati. To je praktično i nemoguće s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo i alat koji posjeduje. Kada krene da kalemi sadnice prostim spajanjem sa njegovom rukom naprosto sraste oštar kalemarski nož koji počne nepogrešivo da spaja podlogu slične debljine sa kalemgrančicom. Za njega je kalemljenje obavljeno tek kada blagim povlačenjem kalemgrančice u stranu vidi da ona ne mijenja položaj u odnosu na podlogu. Slično se dešava i sa takozvanim kalemljenjem sadnica pod koru koje se najčešće koristi na podlozi tanjoj od 1,5 cm.
"Prilikom kalemljenja pomaže mi i supruga koja kalemljene sadnice odmah sadi u kese i odlaže u plastenik koji zagrijavamo. U ovakvim uslovima sadnice odlično napreduju i za mjesec i po dana od kalemljenja umiju da dostignu i do metar i po visine", priča Đokić.
Dok prodaje sadnice kivija, naš sagovornik dolazi u kontakt sa mnogo ljudi koji uzgajaju različite vrste. Tako mu se jedan od njih pohvalio da je iz Nizozemske donio sadnicu samopolodnog kivija. Ovaj iskusni kalemar mu je odmah zatražio pelcer sa namjerom da kalemi i tu vrstu kivija, a potom je i zasadi u izolovanom prostoru kako bi provjerio da li će bez oprašivanja da formira plodove i samim tim se uvjeri u istinitost njegovih riječi.
"Sadnicu sam kalemio, ali eksperiment nažalost nisam sproveo u praksi", kaže Đokić.
On ističe da je u Sloveniji čuo da ženski kivi može da promijeni spol. Da je to tačno uvjerio se i sam 2011. godine kada su se tokom zime temperature u Vranju spustile i do minus dvadeset ispod nule.
"Poslije ove nepogode u vrijeme cvjetanja primijetio sam na ženskom kiviju sorte bruno muške cvjetove. Već iduće godine na njemu su bili samo muški cvjetovi", tvrdi Đokić.
Iako je veliki zaljubljenik ovog voća i sam ga proizvodi u svom dvorištu, on rijetko kada jede njegove plodove. Sve što ubere sa suprugom tokom zime podijeli dragim ljudima. Njegovih deset sadnica kivija hejvort starih dvadeset godina umiju da donesu po sedamdesetak kilograma ploda. To se, međutim, ne dogodi zato što sa njih redovno skida reznice za kalemljenje.
"Ova vrsta kivija rađa pojedinačno. Plodovi su veoma krupni i nema posla oko prorjeđivanja", naglašava Đokić.
Zbog ovakvih njegovih svojstava ovaj čovjek ga rado preporučuje onima koji žele da ga zasade u svom dvorištu. Tada im obavezno istakne da oko njega neće imati mnogo posla. Dovoljno je ga polivaju svaki drugi dan, uklanjaju travu pored korijena bez dubokog prodiranja u zemlju kako mu se ne bi oštetio ionako plitak korijen.
"U zimskim uslovima je obavezno prihranjivanje stajnajkom ili vještačkim đubrivom, a sredinom februara kreće orezivanje. Ove godine imali smo mraz tako da ćemo i od kivija dobiti manje roda", podvlači Đokić.
Pored ovog voća ovaj kalemar u svom dvorištu uzgaja i dva žbuna nara, japansku jabuku koji već rađaju i drvo banane.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica