Truleži šljiva pred berbu: U zaštiti mogu pomoći i soda, sapun, kamilica...

Padavine koje su uslijedile nakon dužeg perioda praćenog visokim temperaturama aktivirale su konidije gljive Monilia fructigena, uzročnika truleži plodova šljiva i ostalog koštičavog voća.

Destruktivna bolest i pojavljuje se kada ne treba, pred berbu plodova. Šljiva je među najzastupljenijim voćkama na našim prostorima i šteta može da bude velika. Idealni uslovi za njenu pojavu su visoke dnevne temperature nakon kojih dođe do kraćeg osvježenja, ali, ta vlaga sasvim je dovoljna za aktiviranje konidija koje izbacuju spore.

Izvršiti pravovremenu zaštitu

Simptomi su mali bjeličasti krugovi, pojedinačni ili u skupinama, koji se nalaze na površini ploda. Konidije, zahvaljujući kišnim kapima, počnu da rastu na mjestu oštećenja ploda, odnosno, bilo kakve rane koja može da nastane i od insekata, zbog čega je važno da se vodi računa o zaštiti stabala od štetočina, prvenstveno savijača.

Pojedinačni plodovi, naročito na rubovima krošnje, manje obolijevaju, za razliku od više plodova koji se dodiruju i koji se nalaze u unutrašnjosti krošnje. Povećana vlaga i otežana zaštita, pogotovo ako nije urađena ljetnja rezidba, idealne su za nastanak i širenje bolesti.

Ako je uz zaraženi i zdrav plod, bolest će se prenijeti na njega, bez obzira da li ima oštećenja na sebi ili ne. Bilo da je rod šljiva dobar ili loš, bolest će odraditi svoje, a šteta je, naravno, veća, ako je rod obilan.

Paziti na karencu

Što se tiče mjera zaštite, osim ljetnje rezidbe koja povećava osvijetljenost stabla i lakšu aplikaciju zaštitnih sredstava, spisak preparata koji mogu da se koriste, nije dugačak. Zbog toga se proizvođači, obavezno, moraju konsultovati sa stručnjacima za zaštitu voća, jer se bolest pojavljuje pred berbu, a karenca preparata koji mogu da se koriste, najčešće je 21 dan, rijetko koji ima manju karencu. I ovo naglašava važnost pravovremene zaštite stabala.

Koliko, prije prskanja, treba držati korovske trave u vodi?

Najbolje je primijeniti zaštitu fungicidima od 20 do 25 dana prije berbe, a ako su pred samu berbu padavine bile obilne, manje će biti šteta od truleži, iako se depozit sredstva osušio ili isprao na kiši.

Ako neki voćar želi biti siguran da neće biti truleži, može da koristi, pred berbu, a poslije padavina, sodu bikarbonu, u dozi od dva do tri kilograma po hektaru, pomiješanu sa tečnim sapunima, zbog boljeg prianjanja na površinu listova, plodova i grana. Može se dodati i voda u kojoj je bio otopljen bijeli luk, kamilica ili, što je najsigurnije, mogu se primijeniti i sredstva na bazi algi, obogaćena jodom. Jeste da su skuplja i da im je doza litra u 350 litara vode, ali je efekat izvanredan. Plus, dozvoljena su u organskoj proizvodnji.