Iako je prisutan izvoz voća iz BiH, te količine još uvijek su male u odnosu na proizvodnju u BiH. Primjera radi, izvoz šljive je samo 4 posto u ukupnom izvozu voća iz BiH.
Trećeg dana 44. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu dodijeljene su 24 medalje za kvalitet izloženih proizvoda. Ocjenu kvaliteta je vršio Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu. Gradačački sajam dodijelio je i četiri posebna priznanja - Velike medalje za kvalitet jakih
alkoholnih pića, a ocjena ovih uzoraka vršena je u Destileriji "Krušik" u Donjem Skugriću.
Treći su dan održane i prezentacije na temu voća i povrća, s fokusom na izvoz i uvoz. Jedan od predavača bio je Nijaz Brković, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji je predstavio vodič za izvoz voća i povrća iz BiH u EU. Cilj vodiča je da potencijalnim izvoznicima približi poslovne prilike, te da ih motivira da voće i povrće što više izvoze van ove zemlje.
"Vodič je namijenjen proizvodima koji su uzgojeni u BiH, a ponajviše se tiče procedure koju je potrebno proći kako bi se izvoz uspješno izvršio. S tim u vezi, izvoznik mora biti registrovan za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, te posjedovati odgovarajuće certifikate, ali i voditi računa o zahtjevima tržišta, tržišnim standardima, privatnim zahtjevima kupaca, zahtjevima za kontaminante u hrani, te zahtjevima u vezi pakovanja", rekao je Brković, navodeći da se detaljnije o svemu ovom može naći u samom vodiču.
Pomoćnik federalnog ministra iz ovog resora dotakao se i investicionog profila sektora voća i povrća, govoreći kako je zbog otežanih procedura veoma teško naći strane investitore.
"Naši konsultanti prikupljaju podatke i konstantno informišu strane investitore o načinu ulaganja u ovaj sektor. Međutim, kod nas su aktuelni tzv. sukobi procedura, gdje nerijetko dokumenti koji vrijede u FBiH ne vrijede u RS-u, i obrnuto. To je nešto što se treba što prije riješiti. Kada bi se procedure pojednostavile, investitore bi našli veoma brzo", podvukao je
Brković.
Međutim, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni za sektor voća, stanje je više nego zadovoljavajuće. Kako kaže Velibor Trifković, rukodovilac sektora voća i povrća u okviru projekta USAID/Sweden Farma II, izvoz je u većem porastu nego uvoz, a u razmjeni dominira sektor voća.
"Najviše se izvozi jagodasto voće, a zatim jabuke i kruške, te šljiva. Najviše se uvozi banana i citrusi“, kazao je Trifković.
On je dodao kako se BiH treba fokusirati na pet glavnih proizvoda s kojima će izaći u Evropu, jer oni predstavljaju plodno tlo za buduće intenzivno poslovanje sa ključnim partnerima.
"Treba se fokusirati na zamrznutu malinu, krušku, jabuku, kornišon i šljivu. Partneri će vjerovatno ostati isti, s obzirom na korektnu suradnju prethodnih godina, a to su prije svega Srbija, Hrvatska i Rusija, a zatim i Njemačka, Italija, Belgija, Slovenija, Turska i Holandija", završio je Trifković.
Iako je prisutan izvoz voća iz BiH, te količine još uvijek su male u odnosu na proizvodnju u našoj zemlji. Primjera radi, izvoz šljive je samo 4 posto u ukupnom izvozu voća iz BiH.
Foto: Sajam šljive u Gradačcu
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Jasmin Hodžić
prije 2 tjedna
Slažem se za ukus, a na tom području ih ima najviše na našem kantonu ! 😇
Danijela Plavšić
prije 2 tjedna
Smčak, šmrljci...kako sam samo slabo oko imala nekad 80-tih tražeći ih u selima po dno Vlašića, dok rodica pronađe pet ja tek jednu, a tek ukus Više [+]
Hajrudin S.
prije 7 godina
pozdrav za sve poljoprivredne proizvodjace voca povrca i drugog.Samo jedno bih napisao ,sto se tice kvalitete maline ,MALINA JE KOD NAS EKSTRA KVALITETNA samo jedini problem je (otkupljivac posten ) oni su unistili ove 2017g 50% malinara dok je dosta malinara unisteno od zime onih jaki hladnoca.Kako MALINAR da prezivi porodicom kad jos nije isplacen za 2016g (otkupljivaci nas ucjenjuju ) kao sto je licno meni firma (meli funghi cazin duzna a ne samo meni vec dosta nas ima njihovi koperanata koji nisu isplaceni za 2016g naravno nije to sam taj otkupljivac toliko bezobrazan sam vec im pari i vrganj dd konjodor,krajiska malina cazin .To su firme sa unsko sanskog kantona toliko neozbiljne lazu nam za isplatu svaki dan od prosle godine .Kako da radimo sa tim ljudima koji imaju u dzepu nase politicare i televizije koje kupe za par stotina maraka da samo o njima se izvjestava kako su preplatili malinu u 2016g kao sto to izjavljuje firma (vrganj doo konjodor) ako su nesposobni u vodjenju posla nek ga nerade a ko nama malinarima moze pomoci u isplati maline od navedenih firmi i to da nam bude cijena maline isplacenapo blokovima ne kao sto rade ove firme odbijaju koliko oni zele a na blokovima cijena znatno veca.IMALI NEKO STO SE TICE ISPLATE DA MOZE POMOCI ILI DA OVI COBANI ZATVORE SVOJE HLADNJACE .JER ZA 2018G SIGURNO CE JE MOCI ZATVORITI ILI U NJIMA HLADIT svoje mozgice pohlepno bezobrazne ,izvinite na dugom tekstu ali toje moje misljenje i moja patnja sa otkupljivacem meli funghi cazin a sta nas je takvi,zalosno.