Šta je potrebno da posadite ribizle?

Ribizla je bobičasta voćna vrsta koja nije zahtjevna u pogledu uzgajanja. Pripada rodu Ribes koji ima preko 150 vrsta, a vodi porijeklo iz sjevernih područja Evrope i Azije. Na planinama još uvijek možemo pronaći divlje ribizle. Plod je bobica koja raste u grozdu i može biti crvena Ribes rubrum, crna Ribes nigrum i bijela ribizla Ribes album. Biljka formira žbun čije dimenzije zavise od sorte, uslova i načina gajenja. Bobice ribizle sadrže mnoštvo korisnih materija i najbolje ih je koristiti u svježem stanju ili kao svježe iscjeđen sok. Od bobica se može pripremiti zimnica, razni sokovi, marmelade, džemovi, želei, kompoti, a koristi se u gastronomiji za pripremu slastica i soseva.

Sadnja ribizle

Za sadnju ribizle odabrati osunčano, ocjedito mjesto sa dobrim provjetravanjem. Biljka ribizle ne podnosi stagniranje vode, birajte ocjedit teren. Takođe, ribizla ne podnosi ni uvale gdje se zadržava magla i hladan vazduh. Grm ribizle je dugovječan, živi preko 20 godina, i zato je veoma važno odabrati pogodno mjesto za sadnju.

Sadnice ribizle treba da su zdrave, bez simptoma oštećenja od insekata ili oboljenja. Nadzemni dio sadnice treba da ima od 1 do 3 dobro formirana ljetorasta dužine od 20 do 30cm. Debljina ljetorasta u osnovi oko 1cm. Žile korijena da su zvjezdasto raspoređene. Dužina dobro razvijenih žila je oko 20cm.

Kada kupujete sadnice obratite pažnju da sadnice imaju potrebnu prateću dokumentaciju o sortnoj čistoći, fitosanitarno uvjerenje o zdravstvenom stanju.

Trikovi za uspješan razvoj ribizla

Sadnja ribizle se obavlja od jeseni do ranog proljeća. Saditi možemo čim opadne lišće u jesen. Sa sadnjom u proljeće poraniti zbog ranog kretanja vegetacije ribizle. Ukoliko sadite ribizle tokom proljeća, obratite pažnju na vremenske uslove, jer je ribizla osjetljiva na kolebanja temperature i pojavu mraza.

Prije sadnje potrebno je pripremiti sadnicu i iskopati sadne rupe. Sadnice pregledajte, odstranite sve polomljenje i oštećene žile korijena i ljetoraste nadzemnog dijela. Žile korijena skratite na 10 do 15cm, a ukoliko su već skraćene napravite novi rez. Pravljenje novog reza će potaknuti formiranje novih žila i granjanje korijena. Korijen sadnice se može osvježiti potapanjem u rastvor ilovače, kravlje balege i vode u odnosu 1:1:1 najmanje 1h.

Sadne rupe su dimenzija 40 x 40cm. U sadne rupe se dodaje organsko đubrivo, a korijen sadnice ne smije imati direktan kontakt sa đubrivom. Tehnika sadnje je ista kao kod sadnje drugih voćnih sadnica, a nakon što smo posadili sadnicu dobro zalijemo vodom. Dubina sadnje treba da je od 3 do 5cm dublja nego što je bila posađena sadnica u rasadniku.

Razmak sadnje i formiranje žbuna ribizle

Ribizle se sade pojedinačno, a posađenim sadnicama treba dati prostor da  neometano rastu i razvijaju se. Najčešće se sade u pojedinačnim redovima, a od žbunova ribizle može se formirati veoma dekorativna živa ograda.

Međuredni razmak je od 2,5 do 3m, dok je razmak u redu oko 1m. Na razmak utiče odabir sorte, parcele, uslovi gajenja i provođenja agrotehnike. Mlade sadnice je potrebno redovno okopavati i đubriti. Tokom sušnih godina obezbjediti zalijevanje biljaka. U zavisnosti od temperaturnih uslova zalivna norma se kreće i do 10l po jednoj biljci.

Posađene sadnice je tokom ranog proljeća potrebno orezati, odnosno prikratiti. Ovaj zahvat će poboljšati razgranjavanje i formiranje žbuna ribizle. Ljetoraste prikratiti na 3 do 4 pupoljka. Tokom druge godine odstraniti suvišne priraste koji zagušuju unutrašnjost žbuna i koji se preklapaju. Ljetoraste koje smo ostavili prikratiti.

Rezidba se prilagođava sorti ribizle i postoje određene različitosti u rezidbi. Te različitosti se prije svega odnose na dužinu rodnih grana koja varira od 5 do 20cm, a to utiče na intenzitet rezidbe. Glavni cilj rezidbe je da se stvori veza između vegetativnog rasta i formiranja rodnih grančica.

U trećoj godini očekujemo prvi urod ribizle koji se kreće oko 1kg po žbunu.

Sljedećih godina iz žbuna se uklanjaju stare grane kako bi potaknuli formiranje novih mladica koje će donijeti urod.

Osim sadnje ribizle u žbunastoj formi ribizla može da se uzgaja i kao stablašica. Tada se sadnica dobija kalemljenjem željene sorte na zlatnu ribizlu koja ne formira grm.