Šljive manje rodile, traži se pomoć države

S obzirom na snijeg i mraz te udare grada koji su proteklog proljeća pogodili Bosnu i Hercegovinu, ovog ljeta došlo je do smanjenja uroda šljive. Po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton, a uzgajivači i izvoznici će na kraju ove sezone sigurno osjetiti posljedice zbog uroda koji je ispod prosjeka, piše klix.ba.

Baš u vrijeme kada su šljivi trebali sunčani dani i ugodne proljetne temperature zraka, našu zemlju su sasvim nenadano pogodili snijeg, mraz i udari grada koji su nanijeli velike štete ovoj voćki u beharu. Upravo zbog toga ove sezone je znatno manje uroda.

Inače, po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton u kojem se od općina najviše ističe Gradačac, čija je šljiva nadaleko poznata. Njen kvalitet prepoznat je širom Evropske unije (EU), a posebno u Njemačkoj. Do toga sigurno ne bi došlo da proizvođači posebnu pažnju ne poklanjanju kvalitetu šljive koja se izvozi, dok otkupljivači veliku akcent stavljaju na proces pripreme za plasman na vanjsko tržište.

Urod ispod očekivanog

Određuje se kakvoća i kvalitet, datum berbe, vrši se ravnomjerno pothlađivanje šljiva na temperaturi od dva stepena kako bi proizvod bio spreman za plasman na evropsko tržište.

Na području Gradačca berba rane šljive i takozvane "ljepotice" je završena, dok je u toku berba one koja je namijenjena izvozu iz BiH.

"Urod je ove godine ispod očekivanog, najviše zbog mrazeva, jer baš kada je šljiva bila u beharu imali smo dva do tri udara mraza što je dosta uticalo na urod. Također, veliki dio uzgajivača ove godine na kvalitetan način šljivu nije zaštitio protiv određenih bolesti, tako da mnogi nisu mogli ni plasirati svoj proizvod", rekao je Ibrahim Latifović iz gradačačke poljoprivredne zadruge Late koja se bavim uzgojem i otkupom šljive.

I pored svih problema sa kojima su se uzgajivači i otkupljivači susreli ove godine, Latifović ističe da je kvalitet gradačačke šljive veoma dobar.

"Sad imamo malo problema zbog nedostatka kiše, zbog čega je plod ostao sitniji, ali zadovoljit ćemo evropsko tržište. Tome u prilog ide činjenica da ono što smo dosad plasirali zadovoljilo je ovo tržište koje ima izuzetno stroge kriterije", ističe Latifović.

Potrebna pomoć države

Kada je riječ o otkupnim cijenama, ona se za "ljepoticu" kreće od 70 feninga po kilogramu, dok je za stenli 65 feninga, što je u odnosu za proizvode koji su mnogo zahtjevniji, smatra on, sasvim solidna cijena, kojom su zadovoljni uzgajivači, ali i otkupljivači.

Prema dosad urađenim procjenama otkupljivača i proizvođača sa područja Gradačca, ova općina na godišnjem nivou može izvesti blizu 20 hiljada tona šljive, međutim za to je potrebna kvalitetna pomoć države, koje zasad nema.

Prema podacima Privredne komore TK najveći izvoz šljive iz naše zemlje na evropsko tržište zabilježen je 2013. i on je iznosio preko 10 hiljada tona, a najlošija je bila prošla godina kada je izvan BiH plasirano svega 5,5 tona u vrijednosti od blizu 7,2 miliona maraka.

Pod vodeću izvoznu kulturu u BiH trenutno spada zamrznuta malina, a potom jabuka, kruška, krastavac te šljiva koja je sa slavnog prvog spala na peto mjesto.

Nemamo ni centralnu bazu podataka

Istaknimo i to da naša zemlja nema ni centralnu bazu podataka zasada šljive, vlasnika površine, strukture sortimenta i slično.

"Ukoliko ne raspolažemo sa takvim podacima, mi i ne znamo šta nudimo na tržištu i kakav je kvalitet. Vrlo često se ponavlja priča kako nemamo adekvatnu strukturu sortimenta na terenu, prema potražnji tržišta, međutim kako uraditi bilo kakvu promjenu ako nemamo bilo kakvu bazu podataka. To je informacini sistem koji prati zasade na terenu, odnosno njihovo stanje, sortiment, plodonošenje i starost", zaključio je Selimović.

Iz svega spomenutog slobodno možemo reći da dok BiH konačno ne preuzme obavezu koja joj pripada kada je u pitanju ova oblast, staru slavu po pitanju visine izvoza šljive izvan granica naše zemlje, teško da ćemo moći ponovo postići.

Foto: KateSmirnova/bigstockphoto.com