Skinite klopke sa stabala: Evo kako iskoristiti talog uginulih insekata

Zima je pravo vrijeme za skidanje klopki protiv osa i stršljenova koje se postavljaju u voćnjacima tokom ljeta. Interesantno je da se talog od uginulih insekata može iskoristiti za druge svrhe.

Tu se, prvenstveno, misli na povrtarske kulture jer tijelo insekata, nakon razlaganja u vodi, snabdijeva tlo oko zimskih povrtnih kultura, kalcijumom i fosforom, što im pomaže da se lakše izbore sa niskim temperaturama.

Plodovi propadaju oko mjesta uboda

Stršljenovi i ose tokom ljeta mogu da izazovu veliku štetu na plodovima voćaka. I najmanji ubod ose dovodi do toga da tkivo oko mjesta uboda počne da tamni, zatim se, sa širenjem pjega koje su, najčešće, okruglastog oblika, formiraju bijele spore prouzrokovača truleži plodova, lat. Monilinia fructigena. Šteta može da iznosi i do 80%.

Stršljeni, pred dozrijevanje plodova, odnosno, kada se počnu nakupljati šećeri u plodu, buše plodove. Mogu skoro čitav plod da pojedu, a najgore je što su opasni i za berače jer se, često, na plodu koji se bere, s njegove druge strane, ne vidi prazan prostor u kojem se nalaze stršljenovi.

Opasnost u berbi voća: Šta kod uboda osa, pčela i stršljena te kako ih izbjeći?

Ne napadaju, osim kada se osjete ugroženim, a to je slučaj kada se dodirnu prilikom boravka u unutrašnjosti ploda. Primjena insekticida, dvije do tri sedmice prije berbe, otjeraće stršljene, dok se sa zaštitom protiv osa, mora početi barem mjesec i po dana prije početka berbe.

Može i zaštita organskim preparatima

Ako se želi organska zaštita, na tržištu se pojavio novi preparat, Bioaction, od indijske bukve, lat. Pongamia pinnata koji pruža zaštitu od 15-tak dana, a koristi se u dozi od litre u 500 litara vode. Djeluje na vaši, grinje, djeluje i na savijače, a dobar je i zbog toga što spriječava ishranu "antifeeding effect".

Pomaže, naročito protiv stršljenova, prskanje vodom u kojoj su otopljene nana i lavanda, sami ili pomiješani. Dobro je imati i jorgovan u blizini voćaka jer ga stršljenovi obožavaju.

Što se tiče postavljanja klopki, dovoljno je da se plastične flaše, manje ili veće, pri dnu probuše većim ekserom, na tri mjesta, a da se na dno flaše stavi koka kola, voćni sok ili deterdžent za suđe pomiješan sa vodom. Kroz te rupe ulaze insekti, a, na vrhu flaše, čep se odvrne, da bi insekti mogli da uđu i kroz njega.

Špagom oko vrha flaša se zaveže za stablo, najbolje na bočnu granu na početku krošnje. Kada pokvase krila, insekti ne mogu da polete i nakon nekog vremena, uginu. Ostali insekti, naročito kada je riječ o stršljenovima, priskočiće u pomoć, ali će isto da završe. Flaše se mogu i presjeći napola i zavezati za grane ili deblo.

Najbolje bi bilo da se na svako stablo stavi po jedna flaša, što je moguće u manjim voćnjacima, dok se u velikim voćnjacima flaše, ako se ne želi mnogo prskanja, naročito pred berbu, stavljaju na svako četvrto ili peto stablo.

Mnogi voćari flaše ostave tokom zime, a često i tokom naredne godine, što nije potrebno, jer je bolje da se isprazne i ostave na granama, za punjenje tokom vegetacije.