Sistemi za odbranu od grada. Kao talijanski, ali povoljniji

Poznati su po protivgradnim sistemima za zaštitu voćnjaka, ali i drugoj opremi za voćare. Redovno ih srećemo na većim poljoprivrednim sajmovima u zemljama okruženja, a njihovi se proizvodi danas mogu naći u voćnjacima barem desetak zemalja starog kontinenta - od matične Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Bugarske, Rumunije i Sjeverne Makedonije, do Bjelorusije i Rusije.

Godišnje instaliraju prosječno više od 150 hektara sistema za zaštitu voćnjaka od grada, a sve češće nude i širu uslugu voćarima, investitorima u nove nasade, po modelu ključ u ruke, otkriva nam Nemanja Nikolić (28) sin vlasnika Miroslava Nikolića (54). 

Od projektiranja novog nasada, preko sadnje i ograđivanja, do postavljanja zaštitnih mreža, sve je to danas u njihovom portfelju usluga.

Na šumadijskim brežuljcima nedaleko Knića, u selu Balosave, na pola puta između Kragujevca i Kraljeva, njihovo je rodno mjesto, baš kao i sjedište kompanije Gruža agrar.

Nemanja je po struci elektrotehničar za multimediju, koji se nakon tragične pogibije brata potpuno posvetio radu u porodičnoj firmi. 

Otac Miroslav je sveprisutan kao vlasnik i direktor, dok majka Branka brine o knjigovodstvu i finansijama. Trenutno broje 36 stalno zaposlenih, a sezonski angažiraju još 150 radnika za poslove u njihovim voćnjacima i skladištu, sortirnici i pakirnici.

Njegov je stariji brat Vladimir (24) bio desna ruka ocu Miroslavu u porodičnom poslu sve do pogibije u saobraćajnoj nesreći na motociklu u oktobru 2017. godine

"Upao sam u vatru odjednom, ali brzo sam se zaljubio u voćarstvo. Danas tu sebe vidim i to me čini sretnim", priča Nemanja u njihovom uredu pokazujući reference.

U poslu sa zaštitom voćnjaka od grada su gotovo 15 godina, a sve više sastavnica tih složenih sistema proizvode sami. Oni su i sami voćari, i u želji da zaštite vlastite nasade su počeli razvijati vlastite komponente.

"Žice, sajlu i mrežu danas uvozimo iz Italije, a betonske stupove dobavljamo iz Smederevske Palanke (od kompanije Loom of Fruit op.a.) dok je ostalo naša proizvodnja, iz naše radionice", pokazuje mladi poduzetnik i troškovnik - sastavne elemente sistema - metalne i plastične komponente: ankere, obujmice, kopče, kape, kleme, zatezače, sajle, alke, kukice i dr.

Žica je pocinčana aluminijska, dok je mreža također talijanska, proizvođača Agrinova iz Milana.

Od projektiranja do gotovog savremenog voćnjaka

Njihov posao počinje projektiranjem. Izađe se na teren, vidi se kakva je parcela i uzme u obzir sve što investitor zahtijeva, nakon čega izrađuju projekt na temelju kojeg kreiraju ponudu. "Ova faza je besplatna za klijente, i nije obvezujuća", napominje Nikolić. 

Ne naplaćuju projektiranje, iako je to na zapadu posao koji se itekako cijeni. Naime, u Austriji se usluga izrade projekta naplaćuje cca. 500 EUR-a po hektaru budućeg nasada.

"Mi se prilagodimo investitoru", naglašava Nemanja i dodaje kako u nekim slučajevima sam naručitelj osigurava lokalnu radnu snagu za postavljanje, dok je moguće angažirati i njihovu uslugu podizanja nasada i montažu protivgradnog sistema.

"Minimum jednom u dvije godine radimo usporedne testove na kidanje, na otpornost. Testiramo i uspoređujemo naše elemente s talijanskim i austrijskim brendovima. A rezultati kažu da smo ili na istom ili većem nivou”, kazuje mladi Nikolić i dodaje kako su posebno ponosni na njihove plastične kape "garantiram da su najbolje što se danas na tržištu može naći, nema ni jače ni sigurnije".

Nekada se češće radilo s drvenim stupcima, na nasadima nektarina, jabuka, koji imaju životni vijek 20 do 25 godina. Danas, posebno kada je riječ o borovnici, koja se projektira na 35 i više godina, sugeriraju betonske radi trajnosti. 

"Neki klijenti insistiraju na drvenim, a sve češće radimo i kombinaciju drvo-beton. Drveni stupci vanjski, unutrašnji betonski, estetike radi", kaže naš sagovornik.

Brojne su investicije danas iza njih.

Zaštitna mreža se višestruko puta do sada otplatila

"Svoj sam voćnjak osavremenio tako što sam s Miroslavom iz Gruže putovao u Italiju gdje smo gledali njihove nove nasade i taj sistem primijenili ovdje: gusta sadnja 3,2 m međuredni razmak, 80cm između stabala", priča nam Jovan Jovanović (74) iz Čačka koji se voćarstvom bavi duže od četiri desetljeća.

Sve je kod ovog voćara danas pokriveno zaštitnom mrežom, postavljen je i sistem za navodnjavanje kao i antifrost (sistem za zaštitu voćnjaka od mraza, op.a.). On uzgaja jabuku na 2,5 hektara i to: zlatni delišes, idared, red chief, fuji i galu.

"Gruža agrar mi je odradila sve što se tiče protivgradne mreže; stupove, mreža, konstrukcija, metalni proizvodi, plastika i sve što je trebalo sa njima sam ugovarao", kaže Jovanović i dodaje da se odlučio i za njihova rješenja za osavremenjavanje berbe. Tako su nabavili kolica za vuču bokseva i kengur vreće za berbu jabuka s platforme.

"Zaštitna mreža se višestruko puta do sada otplatila. Čačak je poznat kao gradobitno područje i ja više nisam mogao stvoriti uvjete s osiguravajućim kućama jer oni nadoknađuju troškove tekuće godine. A nema godine da nije pao grad", svjedoči Jovanović i dodaje da ima još jedan mali voćnjak bez mreže, koji nije pokriven - "to svake godine ubije grad, ništa ne vrijedi što osiguravam".

Počeli su Nikolići tako što su prvi u Šumadiji zaštitili svoje voćnjake od grada, a zatim su i drugi tražili takva rješenja. Pročulo se preko medija. Malo po malo, razvijali su i vlastitu proizvodnju komponenti po uzoru na talijanske. Danas kompletan metalni i plastični program proizvode ovdje u Gruži.

"Mi smo i voćari pa je naša pozicija na tržištu drugačija, lakše nalazimo zajednički jezik s kupcima", kaže Nemanja dok pokazuje strojeve za proizvodnju plaketa (plastičnih kopči, op.a.).

Sve je veći broj investicija koje se sufinansiraju EU sredstvima, ali i onih gdje se nasadi podižu kapitalom iz drugih branši. "Svi oni mogu kod nas vidjeti kako izgleda savremeni voćnjak", naglašava.

Puno toga utječe na cijenu jednog protivgradnog sistema, otkriva Nikolić. "Vrsta voća, razmak sadnje, oblik parcele, konfiguracija terena, sve to definira količinu materijala i potrebnih radova", kaže ovaj mladi poduzetnik i dodaje da oni daju garanciju od pet godina, ali da ista ne uključuje višu silu. 

Može se orijentacijski reći da ovakvi moderni sistemi zaštite voćnjaka od grada koštaju od 22 do 24.000 EUR-a po hektaru (bez PDV-a), što uključuje potreban materijal i rad. Iako, napominje Nemanja, "nezgodno je ovako govoriti o cijenama jer prvo moramo vidjeti želje investitora i sami lokalitet".

A i načina zaštite ima različitih. Tu su i tzv. "kavezni sistemi", kada se nasad ne štiti samo odozgo od leda, već i bočno od ptica i insekata. U tom se modelu mrežama zatvaraju i bočne stranice, da su voćke potpuno zaštićene.

Nikolići znaju i da boja zaštitnih mreža utječe na rezultat proizvodnje borovnice. Zato oni u Gruži uz pomoć profesorice Jasminke Milivojević s Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu provode testiranje različitih mreža na nasadima borovnice. Pri čemu koriste žutu, bijelu, crvenu, plavu i crnu fotoselektivnu mrežu.

Planiraš investiciju? Želiš projekt za svoj voćnjak? Zanima te koliko bi koštao sistem zaštite od grada? Javi se na +381631191993 ili na info@gruzaagrar.rs