Prouzrokovač bolesti je gljiva Blumeriella jaapii. Ona uglavnom napada list, a nešto ređe peteljku lista ili ploda, plod, kao i izdanke, odnosno tanje grančice. Ukoliko se voćke ne štite, bolest može da nanese ozbiljne štete voćarima. Evo nekoliko saveta šta čititi kada se simptomi bolesti pojave.
Pegavost lista višnje i trešnje u Evropi je prisutna od 50-ih godina 20. veka. Ta bolest izaziva značajne štete u proizvodnim zasadima tih kultura, ali i u rasadničkoj proizvodnji. Kako objašnjava savetodavka Slavica Stojkić, tople i kišne godine su izuzetno povoljne za širenje bolesti, a već krajem jula i početkom avgusta može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala.
Prouzrokovač bolesti je gljiva Blumeriella jaapii. Ona uglavnom napada list, a nešto ređe peteljku lista ili ploda, plod, kao i izdanke, odnosno tanje grančice. Na licu lista se tokom juna razvijaju sitne crvenoljubičaste pege, dok se na naličju lista, na mestu pege, razvija svetla grupa letnjih konidija. Pege se najpre stvaraju uz ivicu lista i potom šire ka sredini. Kad se na jednom listu nalazi velik broj pega on postaje crvenkastožut i zatim otpada.
Blumeriella jaapii prezimljava u opalom lišću, kao i na granama. U zavisnosti od klimatskih uslova primarne infekcije se ostvaruju askosporama tokom aprila i maja, dok sekundarno širenje bolesti omogućavaju letnje konidije tokom letnjih meseci. Zato mere suzbijanja podrazumevaju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraženog otpalog lišća, ali i prskanje fungicidima. Premda izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržišno zanimljive), a uništavanjem zaraženog lišća možemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina efikasna mera u borbi protiv pegavosti ostaje nam prskanje fungicidima tokom vegetacije. Redovno jesenje ili rano prolećno prskanje protiv prouzrokovača šupljikavosti lista smanjuje pojavu te bolesti.
U hemijsku zaštitu se kreće odmah pri pojavi prvih simptoma. Najčešće se obavljaju 2-3 prskanja pre berbe, ali se naravno mora voditi računa o karenci fungicida. Zatim je potrebno uraditi i 1-2 prskanja nakon berbe. Prskanje je najbolje obaviti dan ili dva pre najavljenih padavina. Za suzbijanje prouzrokovača pegavosti lista višnje i trešnje registrovani su fungicidi na bazi mankozeba (Dithane, Mankogal), dodina (Dodine S-65) kao i fungicidi na bazi bakra. Za jesenje prskanje, koje je preporučljivo za svo koštičavo voće, upotrebljavaju se fungicidi na bazi bakra, kojima se smanjuje infektivni potencijal mnogih bolesti.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor