Savijač i mrka trulež napadaju plodove krušaka

Kruška će se ove godine brati petnaestak dana kasnije u odnosu na prošlu godinu i to zbog hladnijeg i kišovitijeg proljeća koje je spriječilo bolju oplodnju. Na terenu ne možemo pronaći mnogo voćnjaka koji imaju dobar rod na stablima, naročito je podbacila sorta Santa Marija. Voćari pretpostavljaju da je i prošlogodišnja suša uzela danak, jer je spriječila bolju oplodnju u ljetnjim mjesecima.

Jak napad savijača

Uočavaju se napadi štetočina na voćne vrste, pogotovo one koje su pred fazom berbe, kao što je kruška. Prisutno je i intenzivno piljenje larvi druge generacije jabukinog smotavca (jabučnog savijača) Cydia pomonella koje se ubušuju u plodove krušaka i jabuka.

Kad se na površini ploda vidi izmet larvi u vidu smeđkaste piljevine, to je znak da se larva ubušila u plod i da nikakve mjere u vidu tretmana insketicidima neće dati rezultat protiv njih. Pošto će kruška ubrzo da se bere trebalo bi birati sredstva sa kraćom karencom kao što su preparati na bazi indoksakarba i emamektin benzoata. Njihova karenca je sedam dana.

Mrka trulež onemogućava čuvanje plodova

Zbog uboda voćnih osa ili drugih insekata, među kojima su i stjenice, na plodovima dolazi do pojave mrke truleži  Monilinia fructigena koja onemogućava njihovo čuvanje u skladištima ili hladnjačama nakon berbe. Na mjestima uboda u plod formiraju se koncentrični mrki krugovi na kojima se pojavljuju bjeličaste naslage, tj,spore patogena.

Preporuka je da se koriste preparati sa kraćom karencom tj. na bazi ciprodinila i fludioksonila, tebukonazola, boskalida, trifloksistrobina i piraklostrobina, čije su karence od tri do 14 dana.

Pomenuta stjenica takođe je sve veći problem u voćnjacima, a simptomi njenog napada ogledaju se u naboranosti plodova, slično kao kad plodovima nedostaje bor.