Proizvođači aronije u Sremu počeli su radove u svojim zasadima. Iako ova biljka nije zahtevna, radnu snagu je teško pronaći. Očekuje se značajniji rod nego prošle godine.
Proizvođači aronije u Sremu počeli su radove u svojim zasadima. Prva od mera nege je održavanje zasada, okopavanje između stabala, ali i košenje između redova, tamo gde problem stvaraju korovi.
Aronija je biljna vrsta koja ne traži velika ulaganja, pa nakon ovog posla, u zasadima sibriske borovnice, koja je već završila fazu cvetanja, treba uraditi zaštitu protiv štetočina, a gde su listovi počeli da žute, potrebno je kroz sistem za navodnjavanje dodati gvožđe.
U zasadu aronije Nikole Došena iz Rume - radno. Sprovode se prve mere nege u ovogodišnjoj proizvodnji.
"Ovaj posao će brzo biti završen. Važno je da nema korovskih biljaka između stabala. Nakon toga uslediće i košenje zasada, pa ako bude potrebno, i prihrana" kaže Nikola. Dodaje da veliki problem predstavlja radna snaga:
"Imao sam muku da pronađem radnike koji će da okopavaju aroniju. Ne smem ni da pomisli kako će biti kada aronija stigne za berbu. Danas je veoma teško pronaći one koji stvarno žele da rade u polju. Bez obzira na visinu dnevnice i hranu koju obezbeđujemo, ljudi teškom mukom idu na njivu da rade".
Da u zasadu aronije nema komplikovanih mera nege i doržavanja potvrđuje i Sanda Klještanović, stručnjak za organsku poljoprivredu u Poljoprivrednoj stanici u Rumi:
"Nakon ovih uobičajenih mera, kao kod svih dugogodišnjih zasada, treba voditi računa o sadržaju kreča u zemljištu. Ukoliko je on viši, listovi aronije će dobiti žutu boju, što je signal da proizvođači moraju reagovati. Tada treba kroz sistem za navodnjavanje dodati gvožđe. Do kraja vegatacije, odnosno berbe, ono o čemu treba voditi računa je svakako prihrana. Sami proizvođači će na osnovu dobijenih analiza, ako su ih radili, i dosadašnjeg unosa đubriva odlučiti da li je unošenje hraniva neophodno ili ne".
Za uzgoj aronije veoma je važno voditi računa o unosu mineralnog đubriva i to od samog početka proizvodnje.
"Pre sadnje parcela treba da se pođubri NPK 15:15:15 mineralnim đubrivima, 500-600 kg/ha, ili 50-60 g po jamici.Tokom vegetacije treba površinu đubriti sa NPK 8:16:24 ili sličnim, oko 500 kg/ha godišnje. Pošto aronija sporo raste, đubriva mogu da se koriste i u trakama na kojima će se saditi i tako ostvariti ušteda", podseća Sanda Klještanović.
Aronija je biljna vrsta koja je iz godine u godinu sve zastupljenija u našoj zemlji, pa tako i u Sremu. Problem kod pojedinih proizvođača je tržište. Nas sagovornik Nikola Došen, čija proizvodnja aronije ima epitet organske, taj problem nema.
Kupaca ima dovoljno, a što je veoma važno, aroniju smešta u hladnjaču, što znači da nije u obavezi da rod odmah proda. Razmišlja da sam podigne svoju hladnjaču, ili da se udruži sa još nekoliko proizvđača.
Tehnologiju gajenja je već savladao, a ove godine očekuje značajniji rod nego prošle. Tek sledeće godine u njegovom zasadu aronija će dati pun rod, a to je 10 kilograma po stablu.
Podsetimo, prošlogodišnji rod aronije imao je cenu od 1,20 do 1,50 evra po kilogramu, što nije loše, tvrdi Nikola.
Foto: Zlatko Markovinović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor