Retrospektiva voćarske godine: Jedni profitirali, druge "ubio" mraz

Ove voćarske godine, najbolje su prošli proizvođači borovnica, malina, kupina i, donekle, jabuka, dok su ostale voćarske kulture, veoma loše prošle.

Kada je riječ o lošem rodu, tu se naročito misli na krušku i šljivu. Kruške je bilo vrlo malo, najviše u istočnim krajevima. Isto je i sa šljivom, dok su mali prinosi zabilježeni ponegdje u centralnoj i zapadnoj Bosni.

Loši uslovi u proljeće

Uzrok lošeg roda je u mraznim jutrima početkom aprila kao i čestim kišama u aprilu i maju. Onda je došao topao jun, bez padavina, pa je junsko opadanje plodova bilo više izraženo nego prethodnih godina.

Malobrojni voćari kojima je šljiva dobro rodila mogli su da je prodaju po minimalnoj cijeni od 2 KM po kilogramu, ako su je prodavali za rakiju ili pekmez, dok je otkupna cijena konzumne bila i do 3,5 KM.

Manje zastupljene sorte šljive kojima treba dati šansu - koje su to?

I ostale koštičave voćke nisu bile dobre sreće. Breskvi, višanja i trešanja skoro da nije bilo, osim nešto malo u Hercegovini, pa su cijene trešanja bile veoma visoke, čak i do 20 KM po kilogramu. Ionako površine pod ovim kulturama nisu značajne.

I dunja podbacila

Niske temperature pogodile su čak i dunju koja kasnije cvjeta i rod je bio manji za 30 do 40%, što je slučaj i sa jabukom, koja se opet pokazala kao voćka koju je najbolje uzgajati, upravo zbog kasnijeg cvjetanja, u odnosu na šljivu i krušku. Iako se berba bliži kraju i ostale su još dvije, tri sorte, godina nije bila laka što se tiče zaštite.

Česte proljećne kiše i povremeni udari gradonosnih oblaka uslovili su veći broj zaštitnih tretmana. Ipak, proizvođači su uspjeli da manji rod nadoknade višom cijenom. Početkom berbe iznosila je i do 2 KM po kilogramu, bez PDV-a, da bi kasnije, zbog uvoza jabuka iz inostranstva, pala od 0,80 do 1,20 KM, bez PDV-a. Industrijska jabuka prodavala se oko 0,50 KM po kilogramu.

Najbolje prošlo bobičasto i jagodasto voće

Borovnica, kupina, malina i jagoda, pokazale su i ove godine da je budućnost voćarstva u uzgoju bobičastog i jagodastog voća. Uglavnom izbjegavaju mrazeve i sušni period. Cijene su eksplodirale, naročito kupina, ali nije bilo problema sa otkupom jer potrošači vole ove voćne vrste.

Dugo se nije desilo da se malina prodavala i do 14 KM po kilogramu, kao i kupina koja se do prije nekoliko godina mogla otkupiti za dvije do tri marke po kilogramu.

Loše je što su se površine umanjile, upravo zbog niskih otkupnih cijena prethodnih godina. Organske jagode išle su čak i do 20 KM po kilogramu, kao i borovnica koja se sve više sadi i definitivno može da predstavlja budućnost voćarstva u BiH jer dolazi ranije dvije do tri sedmice u odnosu na poljsku i italijansku, koje se najviše uvoze u BiH.