Razmnožavanje ribizle zrelim reznicama

Razmnožavanje ribizle zrelim reznicama je jednostavno i jeftino, a dobijaju se dobro razvijene sadnice, koje osiguravaju dobar prijem, bujan porast i visoku rodnost.

Mogu se uzimati iz rodnih zasada, ali je bolje kada se koriste iz matičnjaka, koji je podignut sortno čistim i zdravim sadnim materijalom. Za reznicu se koriste jednogodišnji dobro razvijeni ljetorasti.

Ljetoraste skidati u ranu jesen

Ukoliko je zemljište dobre strukture, plodnije i postoji mogućnost navodnjavanja, dovoljno je da reznice budu duge 10-15 cm, ali ako je lakše i bez mogućnosti navodnjavanja, reznice bi trebale biti dužine 15-20 cm.

"Najbolje je kada se ljetorasti od kojih se prave reznice skidaju nešto ranije u jesen dok još nije otpalo svo lišće sa njih, već je prisutan poneki listić na vrhu, jer su tada oni bogatiji u hranjivim tvarima, pa se reznice bolje ožiljavaju nego kada se ljetorasti skidaju u toku zime ili rano u proljeće", piše za PSSS stručnjak Suzana Jerkić.

Čuvanje ljetorasta

Letoraste do prporenja (popravljanja kvaliteta sadnica) treba čuvati vezivanjem - po 25 letorasta u snopove i njihovim postavljanjem u vlažan pesak ili treset, tako da se gornji krajevi reznice okrenu na dole. Mogu da se čuvaju i upakovane u najlon kese i u hladnjačama na temperaturi od jednog do 20^oC.

Sađenje reznica

Ljetorasti se uzimaju neposredno pred prporenje i od njih se prave reznice prekraćivanjem na odgovarajuću dužinu. Zemjlište bi trebalo da bude dobro nađubrenom organskim i mineralnim đubrivima.

"Reznice se sade jednostavnim pobadanjem u redove na razmak od 60 cm do 80 cm između redova i 10-12 cm u redu i to tako da iznad zemlje ostane jedan eventualno dva pupoljka. Prporenje na otvorenom polju obavlja se u proljeće, najčešće tokom aprila", piše Jerkić.

Ožiljavanje zrelih reznica je bolje ukoliko se prije stavljanja reznice u supstrat na pet sekundi potopi njihov bazalni dio u otopinu indol-buterne kiseline (IBA 250mg/l). Nakon toga se ona ostavi oko 15 minuta da se prosuši, a potom se bazalni dio potopi u posudi sa praškastim fungicidom. Nakon toga se direktno postavlja u zemlju ili supstrat.

Foto: Pezibear/Pixabay