Stručnjaci predviđaju povećanje potražnje i proizvodnje orašastih plodova, a kako bi ona bila održiva, važno je integrisano upravljanje vodenim resursima.
Prednosti konzumacije orašastih plodova kao izvora hranljivih materija i proteina su već dobro poznate, ali za svako povećanje njihove proizvodnje treba uzeti u obzir održivost vodnih resursa. Stručnjaci upozoravaju kako se u svijetu 74% ovih plodova proizvodi pod vodnim stresom što, dakako, uzrokuje velike gubitke vode.
Naime, u Nebraski na Univerzitetu Twente stručnjaci su proučavali koliko se orašastih plodova proizvede pomoću navodnjavanja. Rezultat je pokazao da je od ukupne proizvodnje njih 74% uzgojeno pod vodnim stresom, od kojih je čak 63% uzgojeno pod velikim stresom i to u mnogim regijama svijeta. Najviše takvih slučajeva zabilježeno je u Indiji, Kini, Pakistanu, Bliskom Istoku, SAD i Mediteranskoj regiji. Vodni stres nastaje kada potražnja za vodom premašuje raspoloživu količinu tokom određenog razdoblja ili kada loš kvalitet ograničava njezinu upotrebu.
Što se tiče proizvodnje ovoga voća, ona se u najvećoj mjeri odnosi na uzgoj badema. Oko 1 milion tona godišnje tog cijenjenog orašastog ploda proizvede se uz ogromnu potrošnju vode od čega čak 60% u Kaliforniji koja je poznata po njegovom uzgoju. Zatim slijede orasi sa 6,67 tona godišnje, pistacije s 0,36 tona i lješnjaci s 0,28 tona godišnje, navodi sciencedirect. U uzgoju kikirikija oko 8,7 miliona tona godišnje se proizvede pod vodnim stresom i to najviše u Indiji i Kini, otkrili su istraživači.
Na mediteranskom području uz povećanu potrošnju vode uzgajaju se velike količine badema i lješnjaka, uključujući Španiju, Italiju, Grčku, Tursku, Izrael, Libanon, Libiju, Tunis i Maroko.
Autori studije su izračunali da ako bi se globalna populacija do 2050. godine pridržavala preporuka ishrane koja zahtijeva sve veći unos biljnih proteina iz orašastih plodova da bi se potražnja za njima povećala, a naravno i proizvodnja i to za 11 puta.
Nova ishrana: Porez na crveno meso i što više povrća na tanjuru?
Naime, jednu ovakvu dijetu je formirala grupa od 37 naučnika čineći komisuju EAT-Lancet. Među njima su zdravstveni stručnjaci, klimatolozi, poljoprivrednici i drugi. Trebalo im je dvije godine da smisle ovakav režim kojim će moći prehraniti 10 milijardi ljudi i pritom ne naštetiti planeti. Ovaj način prehrane uključuje konzumaciju 50 g dnevno orašastih plodova.
Budući da se mnogo orašastih plodova već proizvodi pod vodnim stresom, takav porast treba obaviti na održiv način jer njihov uzgoj već danas doprinosi negativnom uticaju na resurse vode u različitim dijelovima svijeta.
Kako bi njihov uzgoj bio održiv, važan je odabir mjesta proizvodnje, integrisano upravljanje vodenim resursima i smanjenje gubitka hrane i otpadaka unutar lancasnabdjevenosti.
Tagovi
Autorica
