Radovi u zasadu borovnica tokom zime: Sječku oko stabala, a na nju foliju

Najveći problem proizvođačima borovnica tokom godine sigurno predstavljaju korovi. Padavine, navodnjavanje, prethodno đubrenje prije sadnje, omogućuju korovima lak pristup hranjivima, zbog čega intenzivno rastu i usporavaju razvoj stabala borovnica.

Staviti malč ispod i na foliju

Malč, odnosno, sječka koja se stavlja nakon sadnje ne mogu u potpunosti da zaustave rast korova, naročito pirike, čiji je korijen dubok i bočno razgranat više od metra. Naravno da je bolje imati malč nego nemati ga, ali, mišljenje pojedinih proizvođača da korov neće rasti kroz malč, koliko god da ga se stavi, pogrešno je.

Zbog toga proizvođači sve više stavljaju sječku oko stabala, a na nju foliju, koja je propusna za vodu, a nepropusna za korove. Postoje organske folije za ovu namjenu i koje mogu izdržati pet do šest godina. Da bi izdržale duže, na njih se, nakon postavljanja, ponovo stavlja sječka. To je potrebno i zbog hlađenja folije, koja je najčešće crne boje i jače privlači sunčeve zrake te može da uzrokuje pretjerano zagrijavanje zone korijena borovnica, bez obzira na navodnjavanje s crijevima, ispod folije.

Borovnica u vrećama: Je li ovo pametniji način uzgoja?

Cijena folija za nekoga je veći, za nekoga manji trošak, a prosječno metar folije košta oko 0,75 eurocenti.

Odraditi tretman bakrom

Uzak prostor oko sadnica mora da se plijevi od korova jer se u njega, tokom jeseni i zime dodaju đubriva s više fosfora i azota, ali taj posao nije mnogo zahtjevan u poređenju sa nedostatkom folije oko sadnica.

Još jedna od neophodnih radnji tokom zimskog perioda jeste i prskanje bakarnim sredstvima, kad opadne lisna masa. Potrebno je izvršiti i vizuelni pregled stabala kako bi se iznijele oštećene grane. Upravo na tim mjestima oštećenja može da dođe do prodora prouzrokovača plamenjače borovnica čiji se simptomi, u tom slučaju, javljaju već početkom proljeća, a efikasna mjera za suzbijanje upravo su bakarna sredstva.