Psi tragači, senzori i molekularna dijagnostika omogućuju otkrivanje Xylelle u vinogradima i maslinicima prije vidljivih simptoma
Međunarodni naučni tim okupljen u okviru EU-finansiranog projekta BeXyl - Beyond Xylella ostvario je značajan napredak u razvoju alata za rano otkrivanje i učinkovit nadzor bakterije Xylella fastidiosa, jednog od najopasnijih biljnih patogena današnjice koji ugrožava masline, vinovu lozu, jabučasto voće i ukrasno bilje. Rezultati istraživanja nude nove mogućnosti za pravodobno reagiranje i smanjenje šteta u poljoprivredi i prirodnim ekosistemima.
Projekt koordiniraju Antonio Vicent s Instituta Valenciano de Investigaciones Agrarias i Pablo Zarco-Tejada sa Univerziteta u Melbourneu, a u njemu učestvuju stručnjaci iz područja biljne patologije, molekularne dijagnostike, senzorske tehnologije, daljinskog istraživanja i modeliranja širenja bolesti. Cilj je razviti integrirani pristup koji povezuje laboratorijsku dijagnostiku, terenska mjerenja i praćenje velikih područja.
Jedan od ključnih iskoraka ostvaren je u području molekularnih dijagnostičkih metoda. Istraživači su testirali niz savremenih alata za otkrivanje i tipizaciju bakterije, uključujući LAMP, RPA, digitalni PCR (ddPCR) i visokopropusno sekvenciranje DNA. Metode su ispitivane na uzorcima badema, vinove loze, maslina, kave i avokada, često bez složene pripreme uzoraka.
Dario Ivić o egzotičnoj biljnoj bakteriji koju moramo "držati na oku"
Rezultati su pokazali da je ddPCR najsenzitivnija metoda, dok su LAMP i RPA posebno pogodne za brzu terensku dijagnostiku, što je ključno u ranim fazama zaraze. Dodatno, kombinacija obogaćivanja sekvenci i sekvenciranja DNA omogućila je preciznu identifikaciju sojeva bakterije, čak i u uzorcima s vrlo niskom koncentracijom patogena.
"Ovakav pristup značajno povećava mogućnost pravovremenog prepoznavanja izvora zaraze", ističu koordinatori projekta, naglašavajući da je rana detekcija presudna za sprječavanje daljnjeg širenja bolesti.
Posebnu pažnju naučnici su posvetili asimptomatskim infekcijama, koje predstavljaju najveći izazov u kontroli Xylelle. Korištenjem hiperspektralnog snimanja, proksimalnih senzora i sistema za visokopropusnu fenotipizaciju, identificirane su suptilne fiziološke promjene u biljkama koje prethode vidljivim simptomima.
Modeli razvijeni u sklopu projekta uspješno su razlikovali zaražene i zdrave biljke već dva mjeseca nakon infekcije, i to kod maslina i vinove loze. Time se otvara prostor za preventivne mjere prije nego što bolest uzrokuje nepovratnu štetu.
Za praćenje velikih područja, gdje klasični terenski pregledi nisu dovoljni, naučnici su unaprijedili metode daljinskog istraživanja. Terenske kampanje provedene su u Španiji, SAD-u i Argentini, a obuhvatile su masline, vinovu lozu i bademe.
Analizom satelitskih i zračnih snimaka, uključujući hiperspektralne i termalne podatke, pokazano je da je moguće procijeniti učestalost i težinu zaraze na nivou parcela i regija. Ovi podaci čine temelj za razvoj globalnih modela praćenja i ranog upozoravanja.
Jedno od najinovativnijih rješenja razvijenih u okviru projekta je detekcija Xylella fastidiosa pomoću pasa tragača. Testiranja su pokazala visoku točnost i osjetljivost, pri čemu se ključnim pokazao miris tla u kojem raste zaražena biljka.
"Psi ne reagiraju samo na biljku, već i na promjene u tlu uzrokovane infekcijom", objašnjavaju istraživači. Ovo otkriće moglo bi znatno pojednostaviti obuku pasa i omogućiti njihovu primjenu u lukama, rasadnicima i na poljoprivrednim površinama.
Projekt BeXyl donio je i napredak u strategijama nadzora i upravljanja epidemijama. Razvijeni su modeli koji kombiniraju prostorne podatke i obrasce širenja bolesti, omogućujući ciljano uzorkovanje i učinkovitije korištenje resursa.
Rezultati pokazuju da su sekvencijalni i na riziku temeljeni programi nadzora znatno učinkovitiji od klasičnih, uniformnih pristupa, posebno u područjima s ograničenim kapacitetima.
Xylella fastidiosa sposobna je zaraziti više od 700 biljnih vrsta i već je uzrokovala goleme ekonomske i ekološke štete u SAD-u, Brazilu i Evropi. Od prvog otkrića u Italiji 2013. godine, bakterija se proširila na više mediteranskih zemalja, postavši jedna od najvećih prijetnji evropskoj poljoprivredi.
Rezultati projekta BeXyl pokazuju da je naučno utemeljen, integrirani i rani pristup ne samo moguć, već i nužan. Kombinacijom molekularne dijagnostike, senzora, daljinskog istraživanja i inovativnih metoda poput detekcije pomoću pasa, nauka nudi konkretne alate za borbu protiv ove opasne bakterije prije nego što posljedice postanu nepopravljive.
Tagovi
Autor
