Orah - kraljevski plod s hiljadugodišnjom tradicijom i izazovima današnjice

Orah je jedna od najstarijih i najcjenjenijih voćnih vrsta na svijetu. Njegova historija seže hiljadama godina unatrag, u područje Srednje Azije i Perzije, odakle se proširio prema Grčkoj i Rimskom Carstvu.

Upravo su Rimljani zaslužni za njegov dolazak u Evropu, a kasnijim širenjem postao je prisutan i na američkom kontinentu. Danas je Kalifornija jedno od najpoznatijih svjetskih centara uzgoja oraha.

Globalna proizvodnja i trgovina

S današnjom godišnjom proizvodnjom od 4,5 do 5 miliona tona u ljusci, zauzima značajno mjesto u svjetskoj poljoprivredi, stoji u izvještaju Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). To znači da se na globalnom nivou proizvede oko 600 do 700 grama po stanovniku.

Najveći proizvođači u svijetu su Kina sa 1.400.000 tona, SAD (682.200 t), Iran (355.040 t), Turska (335.000 t). Kada je u pitanju Evropa, na prvom mjestu po proizvodnji je Ukrajina (107.660 t), na drugom mjestu je Grčka (60.680 t), zatim Rumunija (53.400 t), Francuska (49.680 t)..., dok najveći prinos po hektaru ostvaruje Austrija od čak 26 tona.

U međunarodnoj trgovini prednjače SAD, Čile, Ukrajina i Moldavija kao glavni izvoznici. Najveći uvoznici su Evropska unija, Indija i Japan, dok Kina, uprkos dominaciji u proizvodnji, zbog velike domaće potrošnje povremeno uvozi značajne količine.

Među poznatijim sortama ističu se Chandler i Hartley iz Kalifornije, Franquette iz Francuske te Lara i Tulare.

Orah je, međutim, osjetljiv na bolesti i štetočine. Najčešći su bakterijska plamenjača, antraknoza, orasičar i bakterijski rak. Posebno zabrinjava širenje orahove muhe (Rhagoletis completa), koja je posljednjih godina postala najveća prijetnja nasadima u Evropi.

Orahova muha - neprijatelj broj jedan

Ova štetočina potječe iz Sjeverne Amerike, a u Evropi je prvi put zabilježen 1980-ih u Švicarskoj. U Hrvatsku je stigao 2000-ih godina i danas je raširen u gotovo svim oraharskim regijama.

Ženka muhe polaže jaja u zelenu lupinu, a larve se hrane njenim tkivom. Plodovi izvana poprimaju crne i trule oznake, dok jezgra postaje gorkasta i nekvalitetna. U snažnim napadima moguće je izgubiti i do 80 posto uroda. Problem dodatno otežava činjenica da orahova muha ima samo jednu, ali izrazito brojnu generaciju godišnje te da se zaštitne mjere teško provode na visokim stablima.

Još nije kasno obaviti drugi tretman protiv orahove muhe, evo s kojim sredstvima

Zahvaljujući obliku jezgre koja podsjeća na mozak, često se povezuje s mentalnim zdravljem. Nauka tu simboliku i potvrđuje: bogat je omega-3 masnim kiselinama, vitaminima B grupe, vitaminom E te mineralima poput magnezija i fosfora. Na 100 grama jezgre sadrži oko 650 kalorija, pretežno iz zdravih nezasićenih masti.

Redovna konzumacija povezuje se sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, boljom koncentracijom i protuupalnim učinkom.

Na stolu i u prehrambenoj industriji

Konzumira se sirov, kao zdrava grickalica ili dodatak salatama, žitaricama i mliječnim proizvodima. Preporučena dnevna količina je šaka jezgre, odnosno oko 30 grama.

Neizostavan su sastojak konditorske i pekarske industrije. Nalazimo ih u kolačima, tortama, čokoladama, baklavama i orahnjačama, ali i u kruhovima i pecivima. Od njih se proizvodi cijenjeno orahovo ulje, koje se koristi u kuhinji i kozmetici, a popularni su i napici na bazi oraha te likeri poput orahovca.

Duboko su ukorijenjeni u kulinarske tradicije Balkana, Srednje Evrope i Bliskog istoka. Od orahnjače i baklave, preko francuskih kolača, do mediteranskih kombinacija s medom i sirom, te je sastavni dio mnogih nacionalnih kuhinja.

Proizvodnja u regiji

Bosna i Hercegovina raspolaže odličnim uvjetima za uzgoj, posebno u sjevernim dijelovima, a orasi iz BiH prepoznati su po kvaliteti jezgre. Prema statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine u 2024. godini u Federaciji BiH proizvedeno je 3.341 tona ovog orašastog ploda.

U Hrvatskoj je česta voćna vrsta u okućnicama i manjim nasadima, a posljednjih godina raste interes za plantažnim uzgojem. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2023. godine je proizvedeno 197 tona, dok se lani ta brojka popela na 375 t, što je čak 178 t više. Ipak, domaća proizvodnja ne zadovoljava potražnju pa se značajan dio uvozi.

U Srbiji se uzgajaju na 3.307 hektara, stoji u izvještaju Republičkog zavod za statistiku iz 2024. godine. Visina prinosa ovisi o više faktora (klimatski uvjeti, bolesti...), tako da podaci variraju od 2,5 tona po hektaru do 4,2 t/ha.

Orah nije samo simbol tradicije nego i voćna vrsta budućnosti. Njegov dug životni vijek, rastuća potražnja i široka primjena u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji čine ga jednim od najperspektivnijih plodova današnjice. Od drevnih civilizacija do modernih tržišta, ostaje kraljevski plod koji spaja historiju, zdravlje i gastronomiju.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/shine.graphic, artistdesign.13}