Jabuka i kruška cvjetale su i jesenas, a drugi put ove godine rodila je i malina, što prema narodnom vjerovanju najavljuje dugu i tešku zimu. Agronomi, međutim kažu da su to sve "babske priče" i za ovu pojavu krive neuobičajeno toplo vrijeme.
Tko nije obezbjedio ogrjev, neka požuri, a tko je kupio drva i ugalj, da dokupi još. Pred nama je oštra i duga zima. Bar tako tvrde mještani novovaroških sela u kojima su jabuke ove godine iscvjetale po drugi put, a malinjaci se okitili plodom kao usred ljeta.
Agronomi kažu međutim, da je jesenji behar izmamilo neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine i da bi voćari umjesto "babskim pričama" trebali više pažnje da posvete agrotehničkim mjerama, kako bi im zasadi što spremnije dočekali snjegove.
Gotovo da nema voćnjaka u ovom dijelu Srbije bez jesenjeg behara. Cvjetovi su doduše rijetki, tek po nekoliko na stablu. Cvjeta najviše jabuka, a nije rijetko da se na istoj grani nađu i plod i cvijet.
"Prema narodnom vjerovanju, jesenje cvjetanje voća najavljuje izuzetno hladnu zimu. Međutim, ni klima više nije ista kao prije, pa su i ove prognoze na osnovu pojava u prirodi sve manje pouzdane. Kod mene na imanju je cvjetala kruška. Sve više je proizvođača koji se žali da im ovih dana opet cvjeta i rađa malina, a da u pojedinim zasadima čak i zri plod u vrhu," kaže Milutin Živković, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća "Zlatni breg".
Ukoliko ne bude jutarnjeg mraza, u malinjaku Milanka Raketića u Draževićima ovih dana će nova berba. Mladi lastari okitili su se rodom, a malina koja se crveni na jesenjem suncu nije ni malo lošijeg kvaliteta u odnosu na onu koja je ubrana u julu. U zaseoku Mokreč nadomak grada, Raketić ima 10 ari maline, uglavnom sorte vilamet.
"Malinu gajim dugo godina i do sada se ništa slično nije dešavalo. Rodila je opet skoro svaka druga, treća stabljika. Malina je ljetos dobro rodila i sve sam dao u hladnjaču, dok će ova jesenja vjerovatno u džem i sok," kaže Raketić.
Prema najavama meteorologa, neuobičajeno toplo vrijeme, sa temperaturama iznad 20 stepeni, zadržat će se do sredine novembra, a voćari strahuju da bi to moglo da se odrazi loše na biljke. Stručnjaci međutim kažu da trenutno stanje nije alarmantno. Oni savjetuju voćare da narednih dana obiđu svoje zasade i pregledom stabala utvrde stepen retrovegetacije, odnosno ponovne pojave lisne mase i cvjetanja nakon opadanja lista.
Nebojša Brzaković iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Užice kaže da je to neophodno, jer će dalje mjere njege, upravo zavisiti od sadašnjeg stanja zasada. U slučaju prisutne retrovegetacije, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera koja predstoji je i jesenje - zimsko đubrenje NPK đubrivom s višom koncetracijom fosfora i kalijuma.
"Takođe, bit će potrebno da se u rano proljeće pred početak vegetacije izvrši intezivnija rezidba ovakvih voćaka kako bi se one što bolje oporavile od stresa izazvanog retrovegetacijom, a u cilju uspostavljanja fiziološke ravnoteže između rasta i rodnosti. Ako je voćka dosta prolistala treba tu lisnu masu orezati prije zime, a nakon toga preporučuje se i tretiranje voćaka dozvoljenim sredstvima na bazi bakra," savjetuje za Agroklub Nebojša Brzaković.
Jesenje cvjetanje neće se nepovoljno odraziti ni na rod maline u sljedećoj godini, ali se u zasadima moraju preduzeti određene radnje. "Ova pojava se dešava zadnjih godina u našem kraju naročito kod sorte vilamet. Ono što treba uraditi jeste obaviti orezivanje vršnih dijelova gdje je došlo do cvjetanja kako ne bi došlo do iznurivanja biljaka i smanjenja prinosa sljedeće godine. Ako su plodovi zreli treba ih obrati i upotrijebiti, jer su ukusni i aromatični, dok preostale zametnute plodove, zajedno sa grančicom treba odstraniti i iznijeti iz malinjaka. Ostali cvjetni pupoljci će se aktivirati u sljedećoj vegetaciji," kaže Brzaković.
Pojava velikog broja jesenjih cvjetova i pupoljaka izuzetno je štetna jer smanjuje otpornost biljke na niske temperature, bolesti i štetočine. Jedan od razloga za ovu pojavu je i neadekvatna ljetna rezidba, koja se i pored dobrih strana rijetko primjenjuje u ovom dijelu Srbije.
"Ljetna rezidba voćaka, međuredna obrada, suzbijanje korova, samo su neke od agrotehničkih mjera koje je trebalo primijeniti nakon berbe, kako bi zasadi bili obezbjeđeni za predstojeći zimski period. Inače, stablo nespremno dočekuje zimu i podložno je izmrzavanju. Ova pojava se najčešće javlja kod koštičavih voćnih vrsta," kaže Brzaković.
Tagovi
Autor
