Skupili se dobojski penzioneri da uče o proizvodnji rakije.
Već punu deceniju dobojski penzioneri imaju priliku da savladaju nove vještine iz voćarstva i pčelarstva. Nedavno održano predavanje, bila je prilika da dobiju nova saznanja o proizvodnje rakije, počevši od pripreme voća, odnosno berbe, pripreme koma, odležavanja, destilacije do brendiranja, te odabira sudova.
"Cilj nam je da ovi ljudi to malo voća što proizvedu iskoriste valjano, a u ovom slučaju za rakiju. Najčešće se griješi u samoj pripremi komine jer ubacuju se mnogo loši proizvodi, što čini da rakija bude kisela, sa primjesama koje nisu upotrebljive, ali i nezdrava da se pije", istakao je stručni saradnik u Resoru za pružanje usluga u poljoprivredi Aleksandar Popović.
Plodovi za rakiju treba da budu u punoj tehnološkoj zrelosti i zdravi koji nemaju oštećenja. Jedna od većih grešaka je to što se pokrov na komini ne miješa u procesu destilacije, te ne odvaja prvenac koji sadrži najviše metil-alkohola.
"Pokrov sadrži sirćetnu kiselinu i koliko god ga skinete ostaće nam dio sirćetne kiseline u komini. Najvažnije je da se svaka 2 do 3 dana komina miješa i ubacuje novi svjež vazduh koji je potreban da se preradi voće u komini", ističe Popović, te dodaje da mlada rakija mora odležati najmanje godinu dana prije konzumiranja.
Predsjednik dobojskog Udruženja penzionera Rajko Gligorić na imanju u Pridjelu ima voćnjak od 150 sadnica šljiva, kaže da mu je voćarstvo omiljena grana poljoprivrede, a ima i svoj vlastiti kazan za pečenje rakije.
"Mi se držimo tradicije u pečenju rakije, ali tehnologija je mnogo složenija nego što mislimo, pa ipak pokušavamo da nešto iz literature i od stručnih ljudi čujemo i prihvatimo", govori Gligorić, te ističe da je uvijek dilema bila, na koliko stepeni ‘skidati’ rakiju.
Po završetku teorijskog dijela, penzioneri i svi učesnici kursa su zajedno sa stručnjacima posjetili voćnjak u Maloj Bukovici kod prof. Ilije Mišića, gdje su imali priliku da vide kako se vrši orezivanje voća i utvrde druge radnje koje je neophodno obaviti u proljeće u voćnjacima.
Da teorija dobro dođe, ali da se bez prakse ne može, saglasan je Rajko Todorović koji je nastavio porodičnu tradiciju pa i dan danas ima svoj voćnjak.
"Orezivanje sam savladao, znam to, ali ovo što se tiče rakije, važno je zdravo voće i da komina odleži dovoljno. Koliko će biti stepeni, to zavisi kako se skida i šta traži", ističe ovaj voćar.
Na temu "Proljećni razvoj pčela i sprečavanje prirodnog rojenja", govorio je dipl. inž. Peno Borislav koji savjetovao pčelarima da pčele dohrane medom ili pogačom kako ne bi uginule od nedostatka hrane u fazi kada formiraju legla.
"Postoji određen broj pčelara koji su izgubili pčelinjake jer smo imali izuzetno topla ljeta i nedostatak polena i nektra i samim tim pčelari koji nisu adekvatno reagovali, u izrazito sušnim terenima, pčelinja zajednica nije se adekvatno pripremila za zimu i prezimljavanje", istakao je Peno.
Davorinova "infuzija" je pravi lijek: "Aronija rodila kao nikad"
Upravo je pčelar Simo Bjelić iz Rudanke, koji se pčelarstvom bavi oko četrdesetak godina i trenutno ima stotinu košnica, imao gubitak sedam društava.
"Prošlu godina je bila teška i zbog sve prisutnijeg pčelinjeg oboljenja varoe. Borim se koliko mogu, nemam drugih obaveza i to mi je sve. Ovakvi savjeti znače, bilo bi dobro češće da imamo priliku čuti i pitati", kazao je Bjelić.
Od 2012. godine Udruženje penzionera u Doboju organizuje pčelarsko-voćarski kurs za svoje članove, a ove godine dobili su podršku Područne jedinica Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske.
Predsjednik dobojskih penzionera ističe da su samo u vrijeme poplava i pandemije, morali pauzirati sa ovom tradicijom.
Ove godine obilježavaju deset godina organizovanja proljećnih kurseva za penzionere, koji su iz godine u godinu pokazivali sve veći interes za lično usvajanje novih znanja iz oblasti voćarstva i pčelarstva.
"Svake godine pokušavamo da, u dogovoru sa predavačima, uvedemo prezentaciju novih tema iz oblasti na koju se odnosi predavanje, a to se pokazalo veoma efikasnim. Najbolji primjer je reakcija penzionera, koji postavljaju brojna pitanja i, zahvaljujući konkretnim odgovorima, lakše primjenjuju stečena znanja u svojim voćnjacima, odnosno pčelinjacima", kazao je Gligorić, izrazivši zadovoljstvo velikim odzivom kolega.
Tagovi
Autor