Neradna nedjelja utišala prodaju na selima: Ko će se u martu baviti kupcima, kad "gori pod nogama"

Godinu nakon uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH, posljedice se osjete i u sektorima koje zakon formalno ne dotiče. Iako prodaja i otkup vlastitih poljoprivrednih proizvoda nisu obuhvaćeni zabranom rada, promijenjene navike potrošača, nerad marketa, ali i opustjela sela ostavili su jasne tragove na porodičnim gazdinstvima.

Na imanju poznatog tešanjskog voćara Ediba Balića u Šijama, nekada je nedjelja bila udarni dan. Danas je, priča nam, sasvim druga slika - promet se preselio na petak, dok posljednjeg dana sedmice kupci gotovo i ne navraćaju.

"Narod je sebi registrovao da je neradna nedjelja pa i ondje gdje se radi toliko i ne zalazi, opustošilo je, kada pogledate sela, prodavnice zatvorene. Nama je Doboj (Republika Srpska,op.a.) 6 kilometara udaljen, kod njih sve radi, kod nas sve mrtvo", priča Balić.

Srednji proizvođači pod najvećim pritiskom

Objašnjava da se posljedice posebno osjećaju u grupi srednjih proizvođača, onih koji sami drže proizvodnju, prodaju u nekoliko prodavnica i ovise o redovnom prometu.

"Veliki proizvođači to možda i ne osjete jer imaju radnu snagu, imaju razrađene kanale prodaje. Mali, koji malo brinu o zasadu, snađu se daju u preradu. Ali mi koji zavisimo od lokalnih trgovina i par marketa, mi trpimo", kaže.

Ako sezona prodaje jabuke traje pet do šest mjeseci, neradnih nedjelja je oko 25, što je računa naš sagovornik skoro mjesec prodaje manje. A taj mjesec njemu mnogo znači.

"Znači mi da ne uđem u mart sa prodajom. Kada počne rezidba, đubrenje, iznošenje granja... gori pod nogama. Ako tada još imam robe za prodati, moram napuštati voćnjak, a radije bih vjerujte rekao uzmi gajbu sam i nakupi", objašnjava.

Kupci, dodaje, sada naručuju manje - "ako je ranije neka trgovina uzimala 10 gajbi, sada uzme šest ili sedam". Na kraju sezone, kaže, sve će analizirati, ali već sada zna da je smanjenje obima proizvodnje neminovno.

Manje roda, bolji kvalitet

Ove godine ubrao je oko 20 tona jabuke, a hemijskim prorjeđivanjem svjesno je smanjio ukupan rod za 10 tona.

"Bila je suša, imam vode, ali ne dovoljno za 30 tona ploda. Bolje 20 tona krupne, ukusne, slatke jabuke nego 30 tona sitne", govori Balić, dodavši da je od sorte Red Prince očekivao je veći prinos, ali ih je u cvatu uhvatio mraz, što je posebno pogodilo 600 mladih, manje otpornih sadnica.

Poljoprivredni proizvođači u FBiH su u situaciji da se bore s trendovima koji dolaze mimo sektora, ali utiču na njegovu održivost. Balans između porodičnog rada, sezonskih poslova i promijenjenog ritma prodaje utjecat će na odluke koje bi mogle preoblikovati njihova gazdinstva.