Ne čekajte ni dan: Koliko gnojiva sada aplicirati oko stabala?

Jesenja gnojidba ili đubrenje, je obavezan korak u voćnjaku koji se ne smije preskočiti. Iako je berba možda završena ili na polovini, vegetacija korijenovog sistema još traje, a u ovom periodu se dešava vitalan proces za rod sljedeće godine: diferencijacija cvjetnih pupova.

Ovaj proces počinje od polovine ljeta i traje sve do kraja vegetacije, odnosno sredine novembra. Voćka se sada intenzivno priprema za narednu sezonu.

"Mi krajem vegetacije, u novembru, tačno možemo vidjeti na svakoj grani, na svakom stablu, koliko će naredne godine biti cvjetova, odnosno koliko će biti ploda", kaže nam Dževad Lavić, stručni savjetnik za voćarstvo u Federalnom zavodu za poljoprivredu.

Voćari bi trebali znati da se cvjetni pupovi razlikuju od lisnih po tome što su "malo deblji, bucmasti" i oni će naredne godine dati plod, za razliku od lisnih koji su "mali i špicasti", a gdje će ponovo izrasti list.

Zašto je jesenje đubrenje važno

Da bi se formirao što veći broj cvjetnih pupoljaka, jesenje đubrenje je obavezna mjera. Njime se voćki nadoknađuje ono što je utrošila tokom berbe i osigurava stabilan rod za narednu godinu. Ako biljka prerodi, a ne dobije povratnu hranu, sljedeće sezone će "uzeti godišnji odmor" - doći će do alternativnog plodonošenja i slabijeg roda.

Zašto kruške i jabuke listaju tokom ljeta?

"Naši proizvođači često griješe. Kada završe berbu, posvete se prodaji ploda i zaradi, a voćnjak ostane zapostavljen. Đubrenje pomjeraju pred samu zimu, kada je već kasno jer je biljka završila s diferencijacijom pupova. U tom slučaju ne možemo očekivati rod naredne godine", upozorava ovaj stručnjak.

Koje formulacije koristiti

Za jesen se koriste NPK formulacije sa smanjenim sadržajem azota, a većim udjelom fosfora i kalija – na primjer 10:20:30 ili 8:16:24. Fosfor i kalij su ključni za razvoj cvjetnih pupova, korijenov sistem i jačanje stabla, dok previše azota u ovom periodu može izazvati kasni porast i povećati rizik od izmrzavanja.

"Prosjek prinosa u našem voćnjaku je 12–14 kilograma po stablu. To znači da se po stablu vraća oko 300 do 350 grama NPK đubriva. Kod starijih stabala, koja ulaze u završne faze životnog vijeka, tu količinu možemo i povećati ili podijeliti u više manjih doza, kako bismo im produžili vijek i održali rodnost", navodi Lavić.

Đubrivo se raspoređuje u obliku prstena oko stabla. Nakon toga je obavezno unošenje u zemljište – frezanjem ili okopavanjem. Na taj način hranjive materije dospijevaju bliže korijenu, smanjuju se gubici isparavanjem, a povećava se iskoristivost.

"Često proizvođači naprave grešku tako što samo pospu đubrivo i ostave ga. Kiša ga rastapa mjesecima, pa je gubitak velik, a biljka nema pravi efekat. Unošenjem u zemlju odmah nakon aplikacije povećavamo dostupnost hranjiva i smanjujemo troškove", naglašava Lavić.

Kada početi

Optimalan trenutak za jesenje đubrenje je odmah nakon berbe, a posebno kod stabala koja su prerodila. Tada je najpotrebnije nadomjestiti hranu koju je biljka potrošila. Nije potrebno čekati da opadne list – upravo sada, dok se još odvija diferencijacija pupova, biljka najviše koristi hranjive materije.

NPK se daje i na početku vegetacije. U fazi cvjetanja i formiranja plodova, biljci je potrebna dodatna prihrana azotom, jer ga koristi u najvećim količinama i on najbrže djeluje.

"Azot je za biljku poput infuzije – djeluje brzo i daje joj snagu u najkritičnijem trenutku, kada formira plodove. Ali u jesen s njim treba biti oprezan, jer ga biljka ne može iskoristiti, a može izazvati neželjene posljedice", kaže ovaj stručnjak za voćarstvo.

Cilj ovakvog pristupa je da se svake godine osiguraju redovni i kvalitetni prinosi, bez velikih oscilacija. "Bolje je imati 12 kilograma prve klase nego 20 kilograma treće klase. Redovna i pravilna ishrana stabala donosi stabilnost, kvalitet i bolju zaradu proizvođaču", zaključuje Lavić.