Mogu li aminokiseline pomoći u zaštiti od mraza?

Breskve i kajsije uveliko cvjetaju, šljive su lagano počele, a uskoro će kruške i jabuke. Sa svakom novom vegetacijom postavlja se pitanje da li će biti mrazeva i kako da se voćari bore protiv njih. Aminokiseline mogu da im pomognu u tome.

Na tržištu se posljednjih godina može naći sve više proizvoda na bazi aminokiselina koje su namijenjene za prevenciju ili ublažavanje šteta od mrazeva. Često proizvođači misle da su one neka vrsta "čarobnog štapića" koja će spriječiti štete. Međutim, u praksi je to drugačije jer njihov efekat zavisi od jačine mraza, odnosno, koliko će biti niske temperature?

Najbolje je dva dana prije mraza

Problem je što su mrazevi sve jači i dugo traju. Ako se pojavi u večernjim časovima i traje desetak i više časova, a temperatura padne ispod -4 stepena, nijedna aminokiselina neće moći da spriječi veću štetu. Zato je ključno pitanje kada i koliko puta se koriste aminokiseline da bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjila šteta?

U suštini, aminokiseline pomažu biljkama da lakše izdrže stresne situacije i da lakše obavljaju sintezu proteina koja je najvažnija za sve procese u biljkama. Temperature od dva stepena ispod nule ne predstavljau veliki problem i aminokiseline onda ostvaruju puni efekat u zaštiti voćaka. Ali, ako se očekuju jači mrazevi, onda može biti problema.

U tom slučaju, aminokiseline se koriste šest do 12 časova prije mraza, mada se u praksi pokazalo da je bolje da je taj period duži. Najbolje je dva dana ranije, jer će biljka imati dovoljno vremena da se pripremi. Bolje je da su prilikom primjene voćke u fazi cvjetanja jer će tada biti otvoreni i listovi, a što je veća asimilaciona površina, lakše će doći do usvajanja aminokiselina u tkivo.

I pred otvaranje cvjetova takođe se mogu koristiti aminokiseline. Kada se desi mraz poželjno je obaviti još jedno prskanje, a zatim ponoviti nakon nekoliko dana. Dobro je da se u istim tretmanima, dodaju vodotopiva đubriva i, ako je moguće, sredstva koja sadrže fitohormone. Vodotopiva đubriva trebalo bi najviše da sadrže azot, fosfor, kalijum, bor, magnezijum i cink, jer su oni ključni za bolju oplodnju i zametanje plodića.

Izvršiti rezidbu i đubrenje zasada

Još bolji efekat aminokiseline postižu ako je stablo jako i nahranjeno. Uz to, voćka, ako je orezana, neće morati da troši više snage za nepotrebne grane, a ako je izvršeno đubrenje stajnjakom i NPK đubrivima, imaće mnogo više energije za borbu protiv stresnih uslova, poput mrazeva.

Prošla godina koja je bila izuzetno nepovoljna za voćare, pokazala je da se rod zadržao najviše na stablima koja su bila u dobroj kondiciji, orezana, ishranjena i, u više navrata, prskana aminokiselinama i vodotopivim đubrivima sa makro i mikroelementima. Čak i u slučaju čestih kiša, češća prskanja mogu da pomognu u oplodnji i zametanju plodova jer su oprašivači poput pčela spriječeni da dobro obave svoj posao.

Prevrtljivi mart ponovo donosi mraz i minuse

Zato, preporuka voćarima je da, za svaki slučaj, obave kupovinu aminokiselina i spreme se za ovu proizvodnu godinu koja će, po svemu sudeći, takođe biti teška. Neke su skuplje, neke jeftinije, ali se mogu naći dovoljno dobre za svačiji džep. Uz to, one koje se nalaze na tržištu, nemaju štetan efekat na korisne organizme i zato je njihova primjena bezbjedna sa zdravstvenog aspekta.