Manje zastupljene sorte šljive kojima treba dati šansu - koje su to?

Kada je riječ o standardnom sortimentu šljive za proizvodne ekološke zasade, nezaobilazne su stenlej, požegača, Ana špet, kao i sorte stvorene u Institutu za voćarstvo u Čačku - čačanska ljepotica, čačanska rodna i čačanska rana. Međutim, nove sorte koje još nisu značajnije "zaživjele" u komercijalnoj proizvodnji, kao što su Boranka, pozna plava, timočanka, Zlatka, Krina, Nada, Divna i Petra također mogu imati veliki potencijal u eko zasadima i uz primjenu ekološke zaštite.

Sorti Požegača (mađarka) treba mnogo njege, jer je osjetljiva prema plamenjači, hrđi, moniliji, šljivinoj štitastoj uši i šljivinoj osi. Velika osjetljivost na virus šarke je glavni razlog njenog napuštanja kao vodeće sorte (Keserović i sar., 2016).

Stenlej - sinonim za šljivu

Za sortu stenlej sa pravom možemo reći da predstavlja sinonim za šljivu. Sazrijeva krajem avgusta, ima krupan plod, pravilno izduženog oblika, tamnoplave pokožice sa izraženim peteljkom Samooplodna je sorta, ali bolje rađa kada joj se obezbijede oprašivači. Nije osjetljiva prema prouzrokovačima plamenjače i hrđe, tolerantna je na virus šarke, ali je osjetljiva na prouzrokovača truleži plodova i sušenja cvjetova i grančica. Kada joj se obezbijede optimalni uslovi ishrane i navodnjavanja, ova sorta nema problema sa bolestima.

Ana špet je stara njemačka sorta, otporna na sušu i mraz, a tolerantna na virus šarke šljive. Ono što je izdvaja od ostalih navedenih sorti jeste crveno-plava boja pokožice.

Čačanska rana je dobila naziv po tome što zri prva među svim sortama, već krajem juna, početkom jula. Iako je ovo bujna i stranooplodna sorta, prednost joj daje krupan kvalitetan plod, otpornost na prouzrokovača truleži plodova i sušenja cvjetova i grančica (M. laxa) i tolerantnost na virus šarke šljive. Bujnost joj je moguće regulisati adekvatnim izborom podloge i rezidbom.

Dobro je oprašuju čačanska ljepotica, čačanska najbolja i stenlej.

Čačanska ljepotica je, nasuprot prethodnoj sorti, izrazito samooplodna, rano prorodi, nakon čega redovno i obilno rađa, sa punim zrenjem obično krajem jula. Na prouzrokovača truleži plodova i sušenja cvjetova i grančica ispoljava blage simptome, a poput prethodne, tolerantna je na virus šarke šljive. Čačanska rodna je sorta izuzetna za preradu, preporučljiva za gajenje na pojedinim lokalitetima gdje "šarke" nema, budući da je veoma osjetljiva prema virusu šarke šljive. Univerzalna je šljiva za stonu upotrebu i sve vidove prerade. Zri krajem avgusta.

Za sve ove naprijed navedene sorte potrebna je zaštita ekološkim preparatima i lovnim klopkama.

Ne tako popularne sorte

Sorte Boranka, Valerija, Timočanka, Zlatka, Jelica i Krina, selekcionisane u Institutu za voćarstvo u Čačku, odlikuje različit stepen otpornosti/tolerantnosti prema prouzrokovačima hrđe (Puccinia pruni-spinosae Pers.), plamenjače (Polystigma rubrum Pers.) i truleži plodova i sušenja cvjetova i grančica (Monilinia laxa) te zaslužuju veću pažnju. Kod ovih sorti bujnost i habitus su također različitog stepena i oblika, plodovi su različito obojeni (od žute do ljubičasto-plave), te njihove kombinacije mogu biti vrlo interesantne za gajenje u ekološkoj proizvodnji.

Moravka (bugarka) je stara sorta pogodna za svježu (stonu) upotrebu i za sve vidove prerade. Plodovi su joj sitni (do 20 g), ali veoma slatki sa oko 20 posto suhe materije, veoma topivog mezokarpa ćilibarne boje. U odnosu na druge šljive njena vrijednost je veća, budući da formira srednje bujno stablo koje nosi piramidalnu krunu i grane su sa izrazito ljubičastom koloracijom.

Odlikuje je srednja tolerantnost prema poruzrokovačima bolesti i osjetljivost na virus šarke šljive. Slične su joj gorčivka i rosička žutka, sa razlikom što im stablo umije biti bujnije i usko piramidalno.

Crvena ranka (darosavka, šumadinka, crvenjača) se po mnogo čemu razlikuje od ostalih lokalnih sorti za ekološku proizvodnju. Srednje je bujnosti, ali sa široko piramidalnom krunom. Listovi su sitni, testerasto nazubljeni, dok su ostale sorte obično čipkasto ili testerasto-čipkasto nazubljene. Ona nije samo stranooplodna nego i muško sterilna, potpuno nepogodna za oprašivanje drugih sorti, te je preporučljivo saditi je u kombinaciji sa dvije-tri druge sorte.

Metlaš je dobar oprašivač crvene ranke. Kada joj se obezbijede oprašivači, po stablu može dati i do 200 kg plodova odličnih za preradu u džemove, marmelade ili rakiju.