Malina Polka - iako dobrog potencijala, sve manje se sadi u BiH

Sorta maline Polka se nekada više sadila u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, gdje sada više preovladava Vilamet, i Miker. Sve manje je ima u zasadima, iako pokazuje dobru otpornost prema bolestima i štetočinama.

Rađa do prvih mrazeva

Polka spada u dvorodne sorte, dakle bere se od ljeta do prvih mrazeva, najčešće u novembru, što je i čini popularnom u odnosu na pomenute sorte koje rađaju mjesec dana. Dostiže visinu od 1,50 metara, rijetko više, a pogodna je za uzgoj u žbunovima, tako da joj nije potrebna žica za koju će da se veže. Sadnica izbacuje do deset izdanaka.

Jednogodišnje maline na rekordnoj cijeni: Kako iskoristiti trenutak i sačuvati kvalitet ploda

Na fotografiji se vide sadnice Polke posađene u novembru 2024. godine, u naselju Piskavica, nedaleko od Banjaluke, u glinovito zemljište koje je prethodno uzorano i frezirano. Glina nije pogodna za uzgoj većine voćaka, ali, ako se kvalitetno obradi zemlja i biljke dobro hrane, može biti dobrih rezultata u gajenju.

Sadnja je obavljena na dubinu od dvadesetak centimetara, u pitanju su bile sadnice s golim žilama, a prethodno je padala kiša i zemljište je bilo natopljeno vodom.

Polka bi trebalo da se sadi na dubinu od 40 centimetara, a isto tolika trebalo bi da bude i širina rupe.

Dobra veličina plodova

Iako su uslovi za sadnju bili loši, uz pomoć organskog, peletiranog, đubriva, većina od 300 sadnica se primila i krenula s rastom. Najmanje primljenih sadnica bilo je u prvom redu, uz jarak, koji je bio ispunjen vodom. Zemljište nema nagib što je bio problem tokom maja kada je kiša padala skoro svaki dan. Ipak, većina sadnica preživjela je i već se beru plodovi koji mogu da budu teški i do šest grama, a prosječna težina je četiri grama.

Polka se manje sadi posljednjih godina i zbog visokih dnevnih temperatura koje dovode do oštećenja plodova koji gube na boji, veličini i kvalitetu, što nije slučaj sa jednorodnim sortama čija berba traje mjesec dana i uglavnom izbjegnu visoke temperature.

Otporna na bolesti i štetočine

Na sadnicama se mogu vidjeti simptomi smeđe pjegavosti, a biljke koje su bile u vodi i nisu se primile, sasušile su se. Iako smeđa pjegavost nije naivna bolest, većina biljaka dobro se drži. Poneki simptom truleži na plodovima više je bio zbog majskih kiša i oštećenja od insekata.

Polka se prihranjivala i folijarno i to sredstvima na bazi algi, koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji, kao i sredstvima s više fosfora, kalcijuma i kalijuma, takođe dozvoljenim za primjenu u organskoj poljoprivredi. Što se tiče štetočina, nema simptoma napada muve galice, cvjetojeda, prstenara ili grinja, ali se zato pojavila stjenica, smeđa, koja je vrlo teška za suzbijanje. Ona izgriza plodove, što dovodi do njihovog propadanja. Upravo ova štetočina praviće najveće probleme svim voćnim vrstama u budućnosti.

Koje radove treba obaviti u malinjacima nakon berbe?

Uprkos svemu, ova sorta, porijeklom iz Poljske, mogla bi da se ponovo počne više saditi u malinjacima. Za ovo je potrebno i da se obezbjedi navodnjavanje, ali i mreža koja bi iznad pokrivala stabljike i smanjivala oštećenja od sunčevih zraka.